28. srpanj 2019.

Sudac Srđan Šimac: Medijacija u pet i pol sati riješila parnicu dugu šest godina 

piše: Srđan Šimac 

Sudjelujete u dugotrajnoj parnici? Osjećate se bespomoćno i frustrirano. Možda se pitate: ‘Kako smo uopće dopustili naći se u ovoj situaciji?‘ Poslovni se ljudi u sporovima često vode logikom pravnih interesa umjesto logikom poslovnih, zbog čega postupaju suprotno svojim interesima

[caption id="attachment_391577" align="alignright" width="197"] Srđan Šimac, sudac Visokoga trgovačkog suda RH i predsjednik Hrvatske udruge za mirenje, nacionalni i internacionalni medijator u gospodarskim sporovima[/caption]

Što se to događa poslovnim ljudima, menadžerima, kad se nađu usred konflikta ili spora? Što to njih i njihove pravnike tjera na ponašanje suprotno njihovim interesima? Poslovni su ljudi konstruktivni, inovativni i kreativni i u poslovanju i u traženju rješenja za svaki zastoj u pregovorima koji vode prema sklapanju novih poslova.

No i uz te iznimne vještine čini se da su katkad nepripremljeni, čak i paralizirani u njihovoj primjeni već pri pojavi prvih znakova neslaganja i/ili spora zbog izvršenja dogovorenih poslova.

U tim novim okolnostima atmosfera međusobnog povjerenja između poslovnih partnera koja je dovela do sklapanja posla naglo se mijenja. Počinje natjecanje u tome tko od njih ima pravo. Padaju teške riječi, slijede sve agresivnije reakcije i još agresivniji odgovori. Odjednom kao da netko poslovne ljude u tome brzorastućem i razarajućem konfliktu kao nevidljivom rukom prisilno premješta s njihova dobro poznatoga poslovnog kolosijeka na pravni.

Oni pristaju na tu promjenu uvjereni da su baš sve pokušali i da ne postoji drukčije rješenje. Neovisno o tome je li riječ o unutarnjim ili vanjskim konfliktima, poslovno je okružje je zbog složenosti i kompetitivnosti pogodno tlo za stvaranje i uvećanje konflikata svih vrsta. Uz to konflikti i upravljanje njima nisu predmetom edukacije poslovnih ljudi i menadžera. Takva edukacija nije osigurana ni pravnicima.

Zamka pravnog sporenja

A upravo o načinu i brzini upravljanja konfliktima i sporovima ovisi poslovni uspjeh. Menadžeri svih razina u pravilu ne vole konflikte, ne anticipiraju ih i ne upravljaju njima. Prema njima se prečesto odnose na dva načina, oba pogrešna. U prvome izabiru ignoriranje konflikata – tretiraju ih kao loše vijesti i nadaju se da će nekako sami od sebe nestati.

Konflikti ne mogu sami od sebe nestati, nego se, naprotiv, samo uvećavaju ako se njima ne upravlja. U drugom načinu menadžeri se opredjeljuju za agresivno ponašanje koje uvelike pogoršava komunikaciju i uvećava nerazumijevanje. U takvim situacijama menadžeri već pri prvim ozbiljnijim teškoćama u komunikaciji i pregovorima s drugom stranom prebrzo odustanu. Tada u pomoć zovu korporativne pravnike, odvjetnike, suce. Od trenutka kad pravnici na tradicionalni način preuzmu stvar u svoje ruke, konflikt/spor višestruko eskalira.

Dvije najčešće menadžerske pogreške u konfliktima

1. ignoriranje – tretiraju konflikte kao loše vijesti i nadaju se da će nekako sami od sebe nestati, a neće 2. agresivno ponašanje – uvelike pogoršava komunikaciju i uvećava nerazumijevanje

Poslovni ljudi često nesvjesno od svojih pravnika žele čuti o njihovim dobrim izgledima u parnici. Na svako ozbiljno dovođenje u pitanje njihovih izgleda za uspjeh u parnici oni prirodno gledaju kao na lošu vijest i nekompetetnost pravnika. Pravnici tada kao odgovor često ne izabiru suprotstavljati se menadžerima, nego ih pokušavaju udobrovoljiti, pa i precjenjivanjem održivosti njihove pravne pozicije. Zapreka stranaka u rješavanju njihovih konflikata često nije druga strana, već oni sami.

Zašto medijacija

Koje su to pregovaračke taktike kojima možete izbjeći eskalaciju konflikta te pronaći brzo i konačno rješenje? Što je to medijacija i zašto uopće pregovorima dodavati medijaciju i medijatora umjesto parnice/arbitraže? Ukratko, medijacija je put povratka na početak odnosa između poslovnih ljudi u njihovu zajedničkom poslu i sporu.

Riječ je alatu za obnavljanje sposobnosti međusobne interakcije s poslovnim partnerom koja je sasvim uništena zbog toksičnosti uzajamnih konfliktnih ponašanja. Medijacija je najmoćniji alat za žurno i ekonomično rješavanje gospodarskih sporova. 

medijacijaKonflikt vodi do ratnog stanja Svaki konflikt kojim se ne upravlja vodi do ratnog stanja. Konflikt je uvijek osoban, u njemu su povrijeđene i osobe i njihov odnos. Zato u njemu obje strane postupaju jednako. Premda zauzimaju posve suprotne pozicije, obje vjeruju da baš one imaju pravo. Obuzme ih osjećaj prevelike samouvjerenosti (nerealan optimizam) u ispravnost i snagu njihova pravnog položaja i izglede za uspjeh u mogućoj parnici.Upravo takvi osjećaji istodobno na obje strane dovode do pregovora koji počinju s nerealnim i agresivnim zahtjevima, ponudama i protuponudama. Agresija rađa još agresivniji odgovor i uskoro se obje strane nađu zarobljene u konfliktnoj spirali koja sve više eskalira. Te agresivne pregovaračke taktike u pravilu su pogrešne i vrlo brzo ionako veliku razliku u stajalištima stranaka u konfliktu učine nepremostivom.

Naplatu ne jamči presuda, nego dogovor Pri posjetu Hrvatskoj gospodarskoj komori u Osijeku radi upoznavanja gospodarstvenika s medijacijom obratio mi se iz publike jedan gospodin: ‘Možete li mi, molim vas, kao sudac otkriti kako se naplatiti od dužnika prema pravomoćnim presudama?‘ Odgovorio sam mu s mnogo razumijevanja: ‘Znate, sudovi jamče donošenje presuda, no, nažalost, ne i naplatu prema njima.‘ Gospodin se nasmijao i rekao sljedeće: ‘Kao tužitelj sam uime svoje tvrtke do danas vodio osamdeset parnica i svih sam osamdeset dobio!‘ Na to je nastao žamor u dvorani. ‘Međutim, nije to sve‘, nastavio je gospodin, ‘ni prema jednoj od tih presuda nisam naplatio ni jednu kunu.‘ Novi žamor u dvorani. ‘I ni to nije sve. U svim ostalim sporovima u kojima sam molio, pozivao, čekao, pregovarao, vodio na ručkove, iskazivao poštovanje i razumijevanje za teškoće druge strane naplatio sam čak 95 posto potraživanja, bez sudova.‘ Naravno, ponovno je nastao žamor u dvorani. Čini mi se kao da ga i danas čujem.

Objavljeno u tiskanom izdanju Lidera, broj 702