Kritičari su davno optužili njemačku vladu da profitira zahvaljujući grčkoj dužničkoj krizi, a sada su na vidjelo izašli novi podaci koji to potvrđuju – krediti i obveznice kupovani tijekom desetak godina kako bi se pomoglo Grčkoj rezultirali su profitom od 1.34 milijarde eura za njemačko ministarstvo financija, stoji u izvješću koje je objavio njemački Süddeutsche Zeitung, prenosi Handselblatt.
Wolfgang Schäuble, član stranke Angele Merkel, održavao je njemački savezni proračun uravnoteženim tijekom protekle četiri godine bez uzimanja novog duga. Proračunski višak Berlina je u 2016. iznosio 6.2 milijarde eura, a kritičari tvrde da je grčka kriza pomogla ostvarivanju tog cilja.
Izvješće pokazuje da je njemačka središnja banka, Bundesbank, ostvarila profit s tržišta vrijednosnih papira (Securities Market Program, SMP), putem plana kupovine obveznica koju je inicirala Europska središnja banka (ECB) u periodu od 2010. do 2012. godine. I ECB je u 2016. godini prikupio više od 1.1 milijarde eura kamata od grčkih obveznica koje su vrijedile gotovo 20 milijardi i koje su kupljene preko SMP-a, stoji u izvješću.
>>>Njemačko ‘prosjačenje po susjedstvu’
Ove godine ta će brojka iznositi 901 milijun eura, koji će se redistribuirati na 19 zemalja članica eurozone. Od 2015. godine Njemačka je prikupila ukupno 952 milijuna eura od SMP dobiti.
Novootkriveni podaci odmah su izazvali oštre kritike Zelenih u opoziciji.
- Zarada od prikupljanja kamata mora biti isplaćena Grčkoj. Wolfgang Schäuble (ministar financija) ne smije koristiti grčki profit kako bi održavao uravnoteženim njemački proračun, kazao je Manuel Sarrazin iz Zelene stranke.
Seven-Christian Kindler, glasnogovornik Zelene stranke izjavio je da iako Njemačka ne radi ništa ilegalno, postupci nisu u redu s moralne perspektive.
Wolfgang Schäuble, član stranke Angele Merkel, održavao je njemački savezni proračun uravnoteženim tijekom protekle četiri godine bez uzimanja novog duga. Proračunski višak Berlina je u 2016. iznosio 6.2 milijarde eura, a kritičari tvrde da je grčka kriza pomogla ostvarivanju tog cilja.
>>>Njemačka i Austrija: Američke sankcije Rusiji prijete europskim tvrtkama
Vlade Eurozone, u suradnji s MMF-om, do sada su već tri puta spašavale Grčku ukupnim iznosom većim od 240 milijardi eura, a Njemačka je tome doprinosila s gotovo 30 posto.
Za trenutni program, kojeg vodi stalni fond spašavanja EU pod nazivom Mehanizam europske stabilnosti (ESM), Njemačka je osigurala 21.7 milijardi eura od ukupno 80 milijardi za spašavanje Atene, kao i daljnjih 168 milijardi eura jamstva.
ESM, sa svojim prethodnikom EFSF-om, posjeduje više od polovice ukupnog duga Grčke.
Njemačka je također profitirala zahvaljujući Europskoj centralnoj banci koja je kupila državne obveznice iz grčkih banaka u pokušaju da izbjegne gubitak kontrole nad eurozonom.
Treći pokušaj spašavanja Grčke obilježen je kontroverzama, a nekoliko puta mu je prijetila opasnost od kolapsa. U lipnju, eurozona je pristala isplatiti iznos od 8.5 milijardi eura pomoći, no to ne uključuje plan za smanjenje duga, što je MMF tražio u zamjenu za podršku financijskog spašavanja.
>>>Izdaju se domaće obveznice s dospijećem 2032.
Schäuble je bio protiv smanjenja duga, a istovremeno je inzistirao da MMF ostane u cijeloj priči. Na kraju je MMF podržao paket pomoći.
Prognoze MMF-a govore da je Grčka razina duga neodrživa, no šefovi država eurozone tvrde da bi grčko gospodarstvo trebalo moći generirati velike proračunske viškove, što bi im olakšalo borbu s dužničkim teretom.
>>>Analitičari: Prvi se put javni dug vinuo na 300 milijardi kuna, no rast je privremen
Trenutno opterećenje dugom iznosi 180 posto grčkog BDP-a, sudeći prema izvještaju MMF-a iz ožujka. Isti izvještaj prognozira tri scenarija koji bi mogli rezultirati da dug padne na 49.1 posto, eksplodira na 226 posto BDP-a ili ostane negdje između do 2060. godine.