16. svibanj 2018.

Summit EU-zapadni Balkan u sjeni poteškoća u odnosima sa SAD-om

Čelnici zemalja članica EU-a okupit će se u četvrtak na summitu u Sofiji s čelnicima zemalja zapadnog Balkana, prvog takvog susreta nakon 15 godina, ali bi taj skup mogao ostati zasjenjen poteškoćama u odnosima sa Sjedinjenim Državama zbog posljednjih poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa.

>>>Trump se povukao iz nuklearnog sporazuma i uvodi opet sankcije Iranu

Uoči samog summita sa šest zemalja jugoistočne Europe, u srijedu navečer na radnoj večeri okupit će se čelnici 28 zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Razgovarat će o odnosima sa Sjedinjenim Državama, odnosno o odgovoru Europske unije na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom, carinama na čelik i aluminij te o preseljenju američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem.

Čelnici će tijekom radne večere razgovorati i o digitalnim temama, što je prvobitno bilo zamišljeno kao glavna tema neformalnog sastanka, ali će zbog aktualnog razvoja događaja u odnosima sa SAD-om pasti u drugi plan.

>>>Iranski premijer o SAD-ovom napuštanju nuklearnog sporazuma: Trump nema mentalnih sposobnosti

U četvrtak se održava summit EU-zapadni Balkan, na kojem neće biti španjolskog premijera Mariana Rajoya, koji ne želi sudjelovati na tom skupu zbog nazočnosti Kosova. Albaniju će predstavljati premijer Edi Rama, Bosnu i Hercegovinu predsjednik Predsjedništva Bakir Izetbegović, Crnu Goru premijer Duško Marović, Srbiju predsjednik Aleksandar Vučić, Kosovo predsjednik Hashim Thaci i Makedoniju premijer Zoran Zaev.

>>>Wall Street oprezan nakon Trumpove odluke o Iranu

Na rubu toga sastanka održat će se još niz sastanaka, a premijer Plenković će u srijedu sudjelovati na Okruglom stolu na temu "Dijalog sa zapadnim Balkanom: Stvaranje regije rasta, sigurnosti i povezivosti na putu prema Europi", koji organizira centar za europske studije Wilfred Martens i Europsko vijeće za vanjske odnose. Plenković će također sudjelovati i na summitu čelnika koji pripadaju Europskoj pučkoj stranci.

Summit EU-Balkan

Nakon 15 godina ponovno se organizira summit EU-zapadni Balkan. Zadnji je održan u lipnju 2003. u Solunu, kada je tim zemljama obećana nedvosmislena europska perspektiva. U Bruxellesu ističu da se na sljedeći takav summit neće čekati toliko dugo, nego da će se održati za dvije godine u Zagrebu, za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. godine.

>>>Zajednička digitalna strategija zemalja zapadnog Balkana ubrzava njihovu integraciju u EU

Zbog poteškoća u koje je proteklih godina zapala Europska unija, proširenje je palo u drugi plan i još uvijek nema apetita za primanje novih članica u dogledno vrijeme. Dobra ilustracija toga jest što je deklaracija koja je dogovorena između zemalja članica, a koja su prihvatile i zemlje zapadnog Balkana, po ocjeni mnogih, manje ambiciozna od Solunske deklaracije od prije 15 godina.

Same pripreme za summit protekle su uz puno poteškoća zbog Španjolske koja odbija sudjelovati zbog nazočnosti Kosova. Španjolska je jedna od pet zemalja EU koja ne priznaje Kosovo, ali za razliku od ostale četiri - Rumunjske, Slovačke, Grčke i Cipra - inzistira na tome da želi sjediti za stolom na kojem su predstavnici Kosova. Razlog je unutarnjopolitički, nastojanje Katalonije da se odvoji od Španjolske. Kako bi se izišlo u susret Madridu, zemlje zapadnog Balkana nazivaju se "partnerima", nijednom od čelnika šest zemalja ne navodi se funkcija nego samo ime i prezime. S obzirom na te poteškoće u Bruxellesu smatraju uspjehom i to da je usuglašena zajednička deklaracija.

>>>Hrvatska podupire nastavak proširenja EU na jugoistok Europe

U Bruxellesu ističu da ovo nije summit proširenja, nego summit o jačanjem povezivanju zapadnog Balkana i EU-a, kao i između zemalja regije.

U deklaraciji koja će biti formalno prihvaćena na summitu potvrdit će se europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.

Glavna poruka summita bit će povezivanje u području prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, kao i povezivanje ljudi kroz razmjene u obrazovanju i kulturi.

Jedna od konkretnih inicijativa na ovom summitu trebala bi biti prijedlog za smanjenje troškova roaminga za zemlje zapadnog Balkana.

>>>HAKOM: Nova EU roaming regulacija od sredine lipnja

Na marginama sastanka najavljen je i bilateralni susret grčkog i makedonskog premijera Aleksisa Ciprasa i Zorana Zaeva. U Bruxellesu se nadaju da bi rješenje o pitanju ustavnog imena Makedonije, koje Grčka osporava, moglo biti postignuto do summita u lipnju, što bi Makedoniji omogućilo da dobije datum za otvaranje pregovora.

Odnosi sa SAD-om

EU nastoji iskoordinirati jedinstven odgovor na nedavne poteze Trumpove administracije - povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom i ponovno uvođenje sankcija Iranu, koje bi mogle ugroziti interese europskih poduzeća te carine na uvoz čelika i aluminija. EU je dobila privremeno izuzeće od carina samo do lipnja.

>>>EU ulaže žalbu WTO-u zbog američkih carina na čelik i aluminij

U slučaju da EU ne dobije trajno izuzeće od američkih carina na aluminij i čelik, Bruxelles priprema kontra mjere. Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini predstavit će u srijedu na radnoj večeri prijedlog mjera za zaštitu europskog gospodarstva, koje bi moglo biti pogođeno zbog američkih sankcija Iranu.

Jedna od mogućih mjera koje se spominju jest korištenje "blokirajućeg" zakonodavstva po kojem se američki ekstrateritorijalni zakoni ne bi provodili u EU-u. Na te je se mjere EU pozivala 1996. kada su Sjedinjene Države prijetile europskim poduzećima u vezi s Kubom, nakon čega je tadašnja američka administracija popustila. EU ističe da treba nastaviti s provedbom nuklearnog sporazuma s Iranom, sve dok Teheran provodi svoj dio sporazuma.