Kampisti u hrvatskim kampovima ove su godine ukupno prosječno dnevno trošili 60,4 eura, od čega 31,3 eura na smještaj, što je za 26, odnosno 24 posto više u odnosu na 2014. kada je zadnji puta rađeno slično istraživanje, pokazuju rezultati istraživanja Instituta za turizam.
Pritom su istraživači Instituta za turizam ispitali ukupno 1300 osoba u 40 hrvatskih kampova, a preliminarni rezultati temelje se na podacima prikupljenim u srpnju, kolovozu i dijelu rujna.
- Preliminarni rezultati istraživanja TOMAS za kampove za ovu godinu, a u odnosu na kišnu 2014., kada je rađeno zadnje takvo istraživanje, ukazuju na značajne i skokovite promjene obilježja potražnje u kampovima. Tako ove godine vidimo rast dolazaka s partnerom, povećanje udjela turista s višim primanjima kućanstva, bolje obrazovane i aktivnije goste koji više koriste internet i društvene medije i slično, naglasila je za Hinu Zrinka Marušić iz Instituta.
Te rezultate, kaže, potvrđuje i povećan udio gostiju u kampovima koji prvi put posjećuju Hrvatsku, što sve govori u prilog jednom novom potrošačkom segmentu u hrvatskim kampovima, ali i poboljšanju kamping ponude, čemu je potvrda i rast zadovoljstva kampista i njihove potrošnje.
>>>Kampovi s 12 posto više noćenja očekuju najbolju godinu do sada
Podsjećajući da istraživanjima TOMAS Institut za turizam već godinama ispituje obilježja i trendove turističke potražnje, Marušić oko potrošnje u kampovima ističe da su od 2014. do 2017. za 27 posto porasli i izdaci za ostale usluge, dok je gotovo nepromijenjen udio izdataka za izvan smještajne usluge.
Komentirajući rezultate i porast potrošnje, direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Adriano Palman ocijenio je da je to manjim dijelom zbog porasta cijena, ali više zbog porasta kvalitete i sadržajnije ponude u kampovima.
- Kvaliteta u kampovima raste, tu su sada i mobilne kućice koje pružaju i nešto luksuzniji odmor u kampu, kao i tematski parkovi, a primjetno je i određeno tržišno repozicioniranje nekih hrvatskih kampova ka gostima više platežne moći, što nije samo trend u Hrvatskoj nego i šire u Europi i svijetu. Raduje i što su gosti kampova sve više zadovoljni ponudom, kvalitetom, uslugom i omjerom vrijednosti za novac, što pokazuje i da smo na dobrom putu, poručio je Palman.
Istaknuo je i da se u kamping segmentu mogu očekivati velike investicije nakon što se donesu adekvatni, operativni i provedivi zakoni o turističkom zemljištu i pomorskom dobru.
Prosječna dob kampista je 42 godine
Od ostalih rezultata iz istraživanja, Marušić izdvaja prosječnu dob kampista od 42 godine, što je ove godine slično kao i 2014., pri čemu ih više od 50 posto dolazi u srednjoj dobi od 30 do 49 godina. S fakultetom ih je 40 posto, a 50 posto s mjesečnim primanjima u kućanstvu iznad 3000 eura, što je više nego prije.
Gotovo 50 posto turista u hrvatske kampove dolazi s obitelji, što je, kao i s prijateljima, nešto manje nego 2014., dok je gotovo 40 posto dolazaka samo s partnerom porast u odnosu na njih 31 posto u 2014.
>>>Slapić: Kamp koji je narastao do granica održivosti
Prema načinu dolaska, najviše ili 40 posto kampista je došlo automobilima s kamp kućicom, 33 posto samo automobilom, 22 posto kamperima, a svega 3 posto zrakoplovom. Pritom ih je 30 posto u kampove došlo najmanje šesti put, dok je njih 25 posto ove godine došlo prvi put, i to češće u mobilne kućice. Među najvjernijim gostima su oni s kamperima i kamp kućicama, i to Slovenci, Austrijanci i Nijemci.
Najveća motivacija za dolazak u kampove ove godine je pasivni odmor i opuštanje, 54 posto, te nova iskustva i doživljaji, gastronomija i prirodne ljepote, a Marušić ističe da su vidljivi porasti i drugih "motivatora", poput zdravstvenih razloga, wellnessa te sporta i rekreacije.
Kampistima je ove godine za izvor informacija, veća nego u 2014., važnost interneta i medija, pogotovo društvenih mreža, ali još dobro stoje i prijašnji boravak te preporuke prijatelja, dok ih više od polovice konzultira i web stranice smještajnih objekata, online turističkih agencija i urede turističkih zajednica.
Svi su jako zadovoljni ljubaznošću osoblja, osobnom sigurnošću i prirodnim ljepotama, nešto su malo manje zadovoljni atmosferom, kvalitetom hrane, komforom smještaja, čistoćom i drugim, dok su najmanje zadovoljni prezentacijom kulturne baštine, biciklističkim stazama, raznolikošću manifestacija, organizacijom prometa - parking, pješačke zone i slično.