05. travanj 2019.

Svjetska banka: Hrvatska će u 2019. rasti brže od EU, ali sporije od tranzicijskih konkurenata

Hrvatska bi ove godine trebala rasti brže od Europe i središnje Azije. Naime, Svjetska banka prognozira da će gospodarski rast Hrvatske u 2019. godini iznositi 2,5 posto, dok bi Europa i središnja Azija mogle imati rast od 2,1 posto.

U priopćenju Svjetske banke stoji kako je hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti po stopi od 2,6 posto u 2018., dok se u predstojećem razdoblju od 2019. – 2021. godine očekuje umjeren rast po prosječnoj stopi od 2,5 posto. Prognoza je to iz objavljenog izvješća Svjetske banke o najnovijim gospodarskim kretanjima u Europi i središnjoj Aziji (‘Economic Update for Europe and Central Asia‘).

- Gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji u 2018. godini usporio je na 3,1 posto, a predviđa se kako će u 2019. godini spasti na 2,1 posto zbog sve sporijeg globalnog rasta i neizvjesnih izgleda. Zemlje regije zabilježile su različite stope rasta. Rastu na regionalnoj razini uvelike su doprinijeli pozitivni pomaci u podacima o BDP-u Rusije kao najvećeg gospodarstva regije, baš kao i ubrzani rast u Albaniji, Mađarskoj, Poljskoj i Srbiji. S druge strane, Turska je zabilježila znatno usporavanje rasta uslijed pritiska financijskog tržišta kao i valutnog pritisaka. Naime, tamo se za 2019. godinu predviđa rast od 1,0 posto, što je znatan pad u odnosu na 7,4 posto iz 2017. godine stoji u priopćenju.

- Europa i središnja Azija osjetljive su na globalnu neizvjesnost i suočene su s ozbiljnim dugoročnim izazovima kao što su starenje stanovništva, pad produktivnosti, slabljenje ulaganja i klimatske promjene. Dobro je to što je na raspolaganju cijeli niz mogućih rješenja kada su posrijedi javne politike okrenute poticanju rata i ublažavanju tih izazova - ističe Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju. Napominje kako bi zemlje trebale raditi više na privlačenju ulaganja, pojačati sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti i pobrinuti se za to da većem broju ljudi omoguće pristup financijskim uslugama poput bankovnih računa i elektroničkih plaćanja.

Istodobno, Hrvatska narodna banka predviđa kako će naš gospodarski rast u ovoj godini iznositi 2,7 posto, što je gotovo identično kao i 2018. godine.

Spomenimo i to kako je početkom veljače ove godine, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici izjavio da nakon vrhunca u 2017. usporavanje rasta gospodarstva EU-a nastavit će se i u 2019., a stopa rasta iznosit će 1,5 posto.

- Usporavanje će biti izraženije nego što je predviđeno prošle jeseni, posebno u europodručju, zbog neizvjesnosti u globalnog trgovini i djelovanja domaćih čimbenika u najvećim državama članicama. Gospodarski temelji Europe i dalje su čvrsti, a dobre nam vijesti i dalje stižu, posebno u pogledu zaposlenosti. Rast bi se trebao postupno vratiti u drugoj polovini ove godine i u 2020. – kazao je Moscovici.

S predviđenim rastom od 2,5 ili 2,7 posto (ovisno o izvoru) Hrvatska se pozicionirala točno na sredinu ljestvice članica Europske unije po rastu gospodarstva u 2019. godini.

Uspoređujemo li kretanje hrvatskoga gospodarstva sa usporedivim zemljama, kao što su Slovenija, Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, mi se nalazimo iza svih njih. Naime, Slovenija ove godine može očekivati rast od 3,1 posto, Poljska 3,5 posto, Mađarska 3,4 posto, Češka 2,9 posto te Slovačka 4,1 posto. Stoga pozitivno je to što se i dalje predviđa rast hrvatskog gospodarstva, no negativno je to što smo i dalje iza država s kojima se uspoređujemo.