Korona i biznis
04. ožujak 2018.

Svjetske burze pale, prijete trgovinski ratovi i rast kamata; Crobexi porasli više od 1 posto

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale zbog strahovanja ulagača od ubrzanja tempa povećanja kamata u SAD-u, ali i trgovinskih ratova nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio carine na uvoz čelika i aluminija.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 3 posto, na 24.538 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2 posto, na 2.691 bod, a Nasdaq indeks 1,1 posto, na 7.257 bodova.

Oštar pad tih indeksa, nakon dva tjedna rasta, započeo je na samom početku tjedna nakon što je novi predsjednik Feda Jerome Powell, koji je nedavno na tom mjestu zamijenio Janet Yellen, u svom prvom izvješću u Kongresu kazao da će nastaviti voditi dosadašnju politiku postupnog povećanja kamatnih stopa.

>>>Uspon Trumpa označava pad globalizma i slobodne trgovine

No, tijekom svjedočenja kazao je i to da podaci ukazuju na ubrzanje rasta gospodarstva i jačanje inflacije. Poručio je da će Fed pokušati postići ravnotežu kako bi izbjegao pregrijavanje gospodarstva i zadržao inflaciju na održivoj razini do 2 posto.

A kako se očekuje daljnje jačanje gospodarstva, ali i inflacije, s obzirom na nedavno uvedenu poreznu reformu i povećanje državne potrošnje, Powellovi komentari shvaćeni su na tržištu kao najava ubrzanja tempa povećanja kamata Feda.

"Powell je kazao da očekuje jačanje gospodarstva, pri čemu je ostavio dojam kao da očekuje da će Fed u ovoj godini kamate povećati u četiri navrata", kaže Michael O‘Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

>>>Nagovještaj inflacije u SAD-u trese tržišta navikla na stvaranje novca

Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a još nedavno očekivalo se daljnje povećanje kamata u ovoj godini u tri navrata. No, sada su ojačale špekulacije da bi Fed mogao povećati kamate u četiri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga se prinosi na američke državne obveznice kreću na visokim razinama, a viši prinosi štete tržištima dionica jer bi mogli dovesti do povećanja troškova zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli povući sredstva iz dionica i uložiti ih u sigurnije obveznice.

Rizik od trgovinskih ratova

Tržište se dodatno našlo pod pritiskom u četvrtak, kada je Donald Trump najavio da će od idućega tjedna SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25, a aluminija od 10 posto, što je izazvalo strahovanja ulagača od rasta inflacije i trgovinskih ratova.

>>>‘Protekcionizam na prvom mjestu’: Trump uveo astronomske carine na uvoz perilica i solarnih ploča

Najava carina potaknula je cijene dionica američkih proizvođača čelika i aluminija, pa je tako dionica U.S. Steela toga dana poskupila gotovo 6 posto.

S druge strane, pale su cijene dionica onih kompanija koje su veliki potrošači tih sirovina, kao što je automobilska industrija.

Oštro su pale i cijene dionica industrijskih divova, kao što su Boeing i Caterpillar, jer se ulagači plaše da će porasti cijene sirovina i da će se te kompanije suočiti s trgovinskim preprekama na inozemnim tržištima.

>>>Trump kaže da će SAD s lakoćom pobijediti u trgovinskim ratovima, Komisija uzrujana

"U ovakvim slučajevima uvijek postoje bojazni od osvete. S obzirom na sva otvorena trgovinska pitanja, mogući su trgovinski ratovi, a to bi moglo potaknuti inflaciju. Jer, najvjerojatnije će cijene porasti", kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.

Na odgovor Trumpu nije trebalo dugo čekati. Europska unija će "oštro i proporcionalno reagirati u obrani svojih interesa", kazao je istu večer predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i dodao da će Komisija uskoro predstaviti prijedlog protumjera SAD-u, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) radi uravnoteženja situacije.

>>>Medvedev: Počeo je ‘puni trgovinski rat’

Kanadski ministar međunarodne trgovine Francois-Philippe Champagne upozorio je, pak, na "neprihvatljivost" mogućih carinskih pristojbi SAD-a.

"Postoji veliki rizik da će američki trgovinski partneri, posebice Kina, uzvratiti protumjerama", kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Zbog toga su na svjetskim tržištima u petak vladala nagađanja o daljnjem razvoju situacije, pri čemu su američki ulagači nešto optimističniji, nadaju se da se radi samo o Trumpovoj prijetnji zbog visokog trgovinskog deficita SAD-a i da će nakon najave o carinama uslijediti pregovori o tome kako riješiti situaciju.

>>>Trump objavio trgovinski rat Kanadi

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,4 posto, na 7.069 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,6 posto, na 11.913 bodova, a pariški CAC 3,4 posto, na 5.136 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 3,2 posto, na 21.181 bod.

ZSE: Crobexi porasli više od 1 posto, promet ojačao

Zahvaljujući objavi poslovnih rezultata domaćih kompanija, na Zagrebačkoj je burzi prošloga tjedna porastao promet, a Crobexi su prekinuli 3-tjedni negativni niz, ojačavši za više od 1 posto.

Crobex indeks završio je tjedan u plusu od 1,45 posto, na 1.850 bodova, a Crobex10 za 1,16 posto, na 1.067 bodova.

Među sektorskim indeksima, najviše su prošloga tjedna porasli Crobexkonstrukt, za 7,9 posto, i Crobexnutris, za 5 posto, dok je najviše pao Crobextransport, za 1,5 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 36,4 milijuna kuna, što je oko 9 milijuna više nego tjedan dana prije.

"Likvidnost na burzi protekli je tjedan bila je viša od prosjeka zadnjih nekoliko tjedana, s prosječnim dnevnim prometom od oko 8 milijuna kuna. Razlog je objava financijskih rezultata kompanija za četvrti kvartal, odnosno cijelu 2017. godinu. Zbog toga su obujam trgovanja i kretanje cijena pojedinih dionica bili uvelike determinirani objavom financijskih izvještaja", kaže Vinko Jurić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Do srijede je velika većina kompanija objavila svoje rezultate, a u mnoštvu objava ističe se njih nekoliko, dodaje.

Primjerice, Atlantic Grupa izvijestila je toga dana o dobrim poslovnim rezultatima za prošlu godinu u kojoj su ostvarili rast i prihoda i neto dobiti od 4, odnosno 69 posto.

Od turističkih perjanica, tri najveće kompanije objavile su dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje u prošloj godini. Tako su prihodi Valamara rasli 21 posto, Adris Grupe 10 posto, te Arena Hospitality Groupa 65 posto. Nastavno na objavljene dobre rezultate, sve tri dionice zabilježile su u srijedu rast cijene i likvidnosti - Valamar za 1,2 posto, Arena Hospitality Group za 1,4 posto te povlaštena dionica Adrisa za 0,7 posto.

"Atlantic se tako pohvalio rastom prihoda u gotovo svim segmentima poslovanja, a dobri rezultati odrazili su se pozitivno na obujam trgovine i cijenu dionice Atlantica na burzi koja je u srijedu rasla za 2,1 posto, uz pojačani promet", navodi Jurić.

>>>Atlantic: Dobit od prodaje dviju tvornica iznosila 65 milijuna kuna

Na razini cijeloga tjedna, pak, cijena dionice Atlantica skočila je gotovo 9 posto, na 970 kuna, uz 1,2 milijuna kuna prometa te je bila među najlikvidnijima i među najvećim dobitnicama.

Toga dana svoje rezultate objavila je i Podravka, koja je izvijestila o padu prihoda i neto dobiti u prošloj godini za 1,8 i 70,2 posto.

"No, u objavi rezultata iz Podravke su naveli da izvještajni prihodi od prodaje nisu u potpunosti usporedivi zbog izlaska iz poslovanja segmenta pića krajem 2016. godine, te da na usporedivoj razini bilježe rast prihoda od 1,2 posto", kaže Jurić.

Cijena dionice Podravke u srijedu je također zabilježila veći promet od uobičajenog, uz rast cijene od 1,6 posto.

Na tjednoj razini, pak, dionica Podravke poskupila je 4,7 posto, na 265 kuna, a uz promet 4,14 milijuna kuna bila je treća po likvidnosti.

Najlikvidnija, s prometom od 6,8 milijuna kuna, bila je dionica HT-a. Cijena joj je pritom ostala nepromijenjena u odnosu na tjedan ranije, na 163 kune.

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je na početku prošloga tjedna znatno ojačao zbog špekulacija da bi Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamata, no do kraja tjedna američka je valuta izgubila gotovo sve te dobitke jer se ulagači plaše izbijanja trgovinskih ratova.

"Od turističkih perjanica, tri najveće kompanije objavile su dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje u prošloj godini. Tako su prihodi Valamara rasli 21 posto, Adris Grupe 10 posto, te Arena Hospitality Groupa 65 posto. Nastavno na objavljene dobre rezultate, sve tri dionice zabilježile su u srijedu rast cijene i likvidnosti - Valamar za 1,2 posto, Arena Hospitality Group za 1,4 posto te povlaštena dionica Adrisa za 0,7 posto", navodi Jurić.

>>>Arena Hospitality ostvarila 712,2 milijuna kuna prihoda

Na tjednoj razini dionica Valamara poskupila je 3,7 posto, na 42,3 kune, uz 6,3 milijuna kuna prometa.

Dionica Arene ojačala je 1,15 posto, na 440 kuna, uz 1,54 milijuna kuna prometa, dok je povlaštena Adrisa oslabila za 2,1 posto, na 418 kuna, uz 3 milijuna kuna prometa.

Najviše su među likvidnijima poskupile dionice Instituta IGH, za 17,35 posto, na 199,5 kuna, a potom slijede već spomenute dionice Atlantica i Podravke.

S druge strane, najviše su pale cijene dionica Podravske banke, za 28,8 posto, Auto Hrvatske, za 7,9 posto, Vira, za gotovo 6 posto, i Ine, za 4,4 posto.

U cijeloj veljači indeksi su skliznuli 2,4 posto, uz promet od oko 146 milijuna kuna, što je za 3,4 posto veći promet nego u siječnju.

Pritom su svi sektorski indeksi bili na gubitku, a najviše Crobexkonstrukt, za 5,9 posto.

Dolarov uspon prekinut zbog rizika od trgovinskih ratova

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je na početku prošloga tjedna znatno ojačao zbog špekulacija da bi Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamata, no do kraja tjedna američka je valuta izgubila gotovo sve te dobitke jer se ulagači plaše izbijanja trgovinskih ratova.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna porastao 0,1 posto, na 89,94 bodova.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj skliznula 1 posto, na 105,75 jena, a u jednom je trenutku zaronila na samo 105,26 jena, najnižu razinu od kraja 2016. godine.

Dolar je oslabio i prema europskoj valuti, pa je tečaj eura porastao 0,7 posto, na 1,2315 dolara.

Dolarov indeks u četvrtak je nakratko dosegnuo najvišu razinu u šest tjedana od 90,744 boda, nakon što je optimistično izvješće novog Fedova čelnika Jeromea Powella u vezi gospodarstva izazvalo špekulacije da će američka središnja banka u ovoj godini podići kamatne stope u četiri navrata.

>>>Markit upozorava na ‘vrhunac rasta industrije u eurozoni’, utjecaj snažnog eura na izvoz

Powell, koji je nedavno na čelnom mjestu Feda zamijenio Janet Yellen, u svom prvom izvješću u Kongresu kazao je da će nastaviti voditi dosadašnju politiku postupnog povećanja kamatnih stopa.

‘Optimistični komentari novog predsjednika Feda poduprli su tržišne špekulacije da će Fed ove godine podići kamatne stope u četiri navrata, pa time i poduprle dolar‘, kazao je Lukman Otunuga, valutni analitičar u tvrtki FXTM.

No, tijekom svjedočenja kazao je i to da podaci ukazuju na ubrzanje rasta gospodarstva i jačanje inflacije. A kako se očekuje jačanje tih trendova, s obzirom na nedavno uvedenu poreznu reformu i povećanje državne potrošnje, Powellovi komentari shvaćeni su na tržištu kao najava ubrzanja tempa povećanja kamata Feda.

Ipak, uspon američke valute prekinut je u petak, nakon što je dan prije predsjednik SAD-a Donald Trump najavio da će od idućega tjedna SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25, a aluminija od 10 posto, što je izazvalo strahovanja ulagača od rasta inflacije i izbijanja trgovinskih ratova.

Postoji rizik, kažu analitičari, da će to potaknuti važne trgovinske partnere SAD-a, kao što su Kina, Europa i Kanada, da uzvrate protumjerama.

Zbog toga je u petak najviše ojačala japanska valuta, koja se, zajedno sa švicarskim frankom, smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Tako je dolar izgubio sve svoje prethodne dobitke, a prema japanskoj valuti u jednom trenutku skliznuo na samo 105,26 jena, najnižu razinu od studenoga 2016. godine.

Japanska je valuta toga dana ojačala i prema euru i britanskoj funti, za 0,3, odnosno 0,5 posto.