Neugodna istina da si Hrvati, iako uredno cijele godine rade, ne mogu priuštiti ljetovanje u nekom od hotela na Jadranu, postala je dio hrvatske svakodnevice. Visoke cijene za razgledanje raznih prirodnih, povijesnih ili kulturnih znamenitosti dovele su do toga da je dobar dio baštine kojim se Hrvati ponose, domaćim ljudima postao nedostupan. Ipak, ni stranci kojima je ta ponuda ‘namijenjena‘ nisu impresionirani cijenama.
Nautičarka Irina Nazarova iz Monfalconea u Italiji na svom je Facebooku objavila razornu analizu hrvatske turističke ponude koja bi trebala poslužiti kao putokaz sunarodnjacima da promisle o nekom drugom odredištu, prenosi Novi list.
>>> U Hrvatsku sve više dolaze visokoobrazovani gosti
- Ako nemate veliku luksuznu jahtu i jednako bogat budžet, možete zaboraviti na putovanje u Hrvatsku. Izgleda kao pretjerivanje, ali danas se prosječan turist u Hrvatskoj osjeća kao kokoš za čerupanje. Primjeri? Ako ste odlučili provesti noć u brodu kojeg volite, morate znati kako ove godine postoje i plutače, pa čak i ako ne koristite nikakve usluge na kopnu, oni će vas i dalje tražiti da platite za zaustavljanje jer taj komad mora je pod privatnom koncesijom, pa plaćate i šutite, čak i ako stignete noću, piše Nazarova čiju je objavu s talijanskog preveo morski.hr.
- Brbinj na sjeveru, Dugi otok, 22.30. Čim smo se privezali na plutaču, pokucali su nam na trup broda kako bi prikupili 45 eura za noć. Ako ste ove godine odlučili baciti sidro u Verudu i provesti slobodnu noć, bit ćete iznenađeni jer je u susjednoj uvali postavljeno stotinjak plutača i više se ne možete sidriti bez otvaranja novčanika, kaže.
Cijene u nacionalnim parkovima također su porasle u neugodnom obimu, tumači.
>>> Sezoncu dva obroka, stalno zaposlenom ni marenda
- Ako ste se odlučili usidriti, primjerice, na otoku Mljetu (prošle godine niste platili), trebali biste znati kako će Vam čak i ako se zaustavite samo za pola sata plivanja, doći i naplatiti 600 kuna = 85 eura i dat će Vam važeću kartu za 24-satnu stanku. Oni će vam reći da je to Nacionalni park i stoga se ovdje ne možete sidriti niti 10 minuta. Platit ćete iako ne posjetite park. Prethodnih godina tjedni ulazak u park iznosio je 15 €, a mogli ste ostati na sidrištu besplatno nekoliko dana. Danas je privilegija boravka ovdje rezervirana samo za luksuzne jahte s debljim novčanikom ili charter flotama, a ne i normalne obitelji. Što raditi dalje? Preostaje nam ići na ‘slobodni’ vez ispred mnogih restorana gdje će olakšati vašu kreditnu karticu (ali barem uključuje i večeru). Cijene restorana su srednje visoke, a valja pripaziti na izbor vina, jer bi vas mogao iznenaditi račun, piše Nazarova.
Dotaknula se i cijena na Kornatima.
- Dva brancina od 700 g s pečenim krumpirom i vodom u jednom od tamošnjih restorana koštat će vas 120 €. No prije nego se približite muvingu ispred restorana, otkriju li da vas je na brodu samo dvoje, a iza vas je motorni brod s 8 ljudi, reći će vam da oni na motornom brodu imaju prednost, jer su već rezervirali. Sve se to događa bez ikakve ljubaznosti, srdačnosti ili opravdanja za moguću pogrešku. U hrvatskom poslovanju nailazimo samo na praktičnost, a zdravom razumu tu jedva da ima mjesta, žali se."
Nazarova navodi još mnogo konkretnih primjera podivljalih cijena, raznih nameta i ostalih ataka na džep turista-nautičara.
>>> Istraživanje: 62 posto Hrvata ljetovanje provodi u Hrvatskoj
„Ovakvi primjeri su nažalost sve češći u Dalmaciji. Napustivši socijalističko-komunistički model, Hrvatska se savršeno uskladila s novim modelom kapitalizma u kojem vlada nemilosrdno natjecanje i i konkurencija, govoreći samo jezikom tržišta i financija bez etike zajednice. U ljudskim odnosima postoji samo i isključivo odnos komercijalne razmjene koji vodi do ekonomske prednosti nad drugima. A što se tiče Istre i Dalmacije koji predstavljaju pravi prirodni raj s jedinstvenim povijesno-kulturnim ljepotama, ostavljamo ih nekim sljedećim izletima, dajući ovaj put prvenstvo Italiji i Grčkoj, zemljama gdje se ljudski odnos ne definira samo prema debljini novčanika. Barem za sada."
Komentari na ovu objavu su brojni, a reakcije idu u svim smjerovima. Neki se u potpunosti slažu, neki tvrde da nisu primijetili značajan porast troškova, neki opravdavaju visoke troškove, no, autorica odgovara kako boli to što se ne radi o poskupljenju temeljenom na realnim troškovima, nego što se pošto poto želi zaraditi na turistima.