• Pratite nas na:
04. srpanj 2019.

Tehnologija je ubrzala evoluciju teorije evolucije. Jeste li u toku, znate li uopće tko su eukarioti?

Knjige iz biologije mogle bi se iznova pisati ako je suditi prema istraživanjima o tome kako su nastali eukarioti, prethodnici svih živih bića na Zemlji. Podupiru ih tehnologije sekvenciranja genoma, a i otkriće mikroba u morskim dubinama. Istodobno znanstvenici razvijaju i posve nove oblike života, sve složenije umjetne organizme 

Nema još čvrstih dokaza da se sav složeni život na kugli zemaljskoj razvio iz mikroba kakav je pronađen na dnu Atlantskog oceana između Norveške i Grenlanda, ali zahvaljujući razvoju tehnologije sekvenciranja gena i metagenomici nove spoznaje upućuju na to da bi se knjige iz biologije mogli pisati iznova ili barem prepravljati.

Nova etapa u dugotrajnoj utrci za dokazima kojima bi se znanstveno objasnio nastanak složenoga višestaničnog života službeno je započela 2015. kad je švedski mikrobiolog Thijs Ettema sa Sveučilišta u Uppsali u časopisu Nature predstavio otkriće svog istraživačkog tima.

Veliko otkriće bio je sićušni mikrob, tragovi čijeg su DNK sastrugani s oceanskog dna na dubini od 2352 metra na području Srednjoatlantske brazde nedaleko od hidrotermalnog izvora poznatog kao Lokijev dvorac. Zbog mjesta pronalaska po Lokiju je, tom nordijskom božanstvu trikova i spletki, ime dobila i možebitna karika koja je nedostajala u evoluciji kompleksnih stanica.

Skandinavski su znanstvenici zaključili da je mikrob Loki iz skupine arheja, za koju se pokazalo da je zasebna grana drva života, mikroorganizama jednostavnih poput bakterija, ali srodnijih kompleksnijim organizmima iz velike porodice eukariota u kojoj su biljke, životinje, gljive i protisti. Novu skupinu arheja nazvali su Lokiarchaeota i identificirali je kao kariku koja nedostaje u podrijetlu eukariota.

Proučavajući genom tog mikroorganizma, utvrdili su da sadržava mnoge gene koji su isključivo prisutni kod eukariota i nazvali ga prijelaznim oblikom između jednostavnih stanica mikroba i kompleksnih stanica eukariota, odnosno točkom iz koje su poslije evoluirali svi složeni organizmi, među njima i ljudi. Vjeruju da bi u mikrobnoj tamnoj tvari iz područja u kojem vladaju ekstremni uvjeti, kao što su hidrotermalni izvori na dnu Atlantika, s pomoću novih genetičkih tehnika mogli pronaći još više tragova o tome kako su, zapravo, jednostavni organizmi evoluirali i postali kompleksni.

Više o Sagi o postanku života i o tome tko je komu rođak i što su Darwinove rupe otkrijte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.