• Pratite nas na:
19. travanj 2018.

Telekomi različito o programu NPBBI - Vipnet za, HT protiv

Tvrtke iz telekom sektora pozdravljaju donošenje Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (NPBBI), no neke smatraju da nema potrebe za gradnjom agregacijske mreže gdje je već izgrađena.

Donoseći taj program na sjednici Vlade u četvrtak, premijer Andrej Plenković i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasili su njegovu važnost za korištenje sredstava iz EU-ovih fondova te za dostupnost brzog interneta i novih generacija tehnologija u cijeloj Hrvatskoj.

>>>Butković: U 540 naselja razvijat ćemo širokopojasnu infrastrukturu

Programom je predviđeno obuhvaćanje 540 naselja u prigradskim i ruralnim područjima, a to će, smatraju u Vladi, Hrvatskoj omogućiti korištenje sredstava iz EU-ovih fondova u iznosu do najviše 101,4 milijuna eura, od čega će se najviše, 86,2 milijuna eura ili 85 posto financirati iz europskog fonda za regionalni razvoj.

Program će biti izveden kroz javni investicijski projekt koji će nadzirati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kao nositelj, dok će Odašiljači i veze (OiV) biti zaduženi za tehničku provedbu. Tako izgrađena infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu i daje se u dugoročni najam svim operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima i u skladu s njihovim potrebama.

>>>Telekomi žale zbog odljeva potplaćenih, nastavljaju s investicijama i očekuju smanjenje nameta

HT: nije potrebna nova gradnja

Donošenje programa, čiji je proces pripreme i usvajanja trajao četiri godine, odnosno pokrenut je 2014., iz najvećeg strukovnog udruženja HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, te iz dva najveća telekoma u Hrvatskoj, Hrvatskog telekoma (HT) i Vipneta, na upit Hine su različito komentirali, no svi su kazali da prihvaćaju odluku Vlade.

Najkraći odgovor stigao je iz HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, iz koje su samo poručili da "podržavaju sve napore i aktivnosti Vlade koje će potaknuti daljnji razvoj telekomunikacijske infrastrukture u Hrvatskoj".

>>>OiV: Počela gradnja novog objekta kod Tvrđave sv. Mihovila vrijednog 20 milijuna kuna

Iz HT-a, najvećeg telekoma u Hrvatskoj, poručili su da "HT, naravno, prihvaća i poštuje svaku odluku Vlade", ali i da smatraju nepotrebnim gradnju agregacijske mreže tamo gdje postoji.

- Kao što smo već ranije isticali, smatramo da nema potrebe za gradnjom agregacijske mreže na područjima gdje je već izgrađena i postoji. Naime, 90 posto ciljanih naselja već je pokriveno optičkom agregacijskom mrežom HT-a, koja po svojim tehničkim karakteristikama i kapacitetom u potpunosti zadovoljava ostvarivanje ciljeva iz tog Nacionalnog programa te omogućuje potrebne brzine prijenosa za korisnike u ciljanim područjima, naglasili su iz HT-a.

Vipnet za gradnju, ali što prije i uz fer uvjete

Iz drugog po veličini telekoma u Hrvatskoj, Vipneta, stigao je znatno duži komentar na donošenje Programa, pri čemu ističu da pozdravljaju odluku Vlade i snažno podržavaju taj projekt, kojeg smatraju i preduvjetom osiguravanja ravnomjernog razvoja svih dijelova zemlje.

- Realizacija programa NPBBI-a nužan je korak za uvođenje 5G-a te u konačnici za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i uspostavu digitalnog društva u urbanim, ali i ruralnim dijelovima zemlje, jer će upravo tamo korisnici kroz to dobiti snažnu infrastrukturnu podršku u gospodarskom razvoju, a onda i demografskom oporavku, ocjenjuju iz Vipneta.

>>>5G tehnologija i pametni gradovi: Prvi pogled na budućnost

Dodajući da taj projekt podržavaju i zbog, kako kažu, nedostatnih kapaciteta mreža za prijenos velike količine podataka, koji stalno raste, iz Vipneta očekuju da realizacijom programa bude osiguran dovoljan broj neosvijetljenih niti koje će se operatorima davati u dugoročni najam prvenstveno u tzv. bijelim područjima u kojima ne postoji broadband ili širokopojasna infrastruktura.

- Očekujemo gradnju optičke mrežne ‘autoceste‘, na koju će se operatori spajati sa svojim lokalnim optičkim mrežama. To je ujedno i preduvjet koji bilo kojem operatoru omogućuje brzo i efikasno širenje mreže, upravljanje mrežnim kapacitetima i povećanje brzina, poručuju iz tog telekoma.

Smatraju i da je sada najvažnije osigurati da timovi u OiV-u i Ministarstvu krenu u realizaciju programa bez odgode, jer se sredstva koja je osigurala Europska komisija (EK) mogu iskoristiti do 2023.

- Osim NPBBI, koji će osigurati izgradnju međugradskih optičkih linija, postoji i Okvirni nacionalni program-ONP čija je svrha izgradnja lokalne pristupne optičke mreže. Da bi NPBBI bio uspješan, potrebno je paralelno posvetiti se izgradnji i kroz ONP. Sredstava koja je osigurala EK nominalno služe za ispunjavanje ciljeva Digitalne agende 2020, ali u međuvremenu su na EU razini usvojeni i ciljevi Digitalne agende 2025. Ako će realizacija NPBBI-a i ONP-a biti provedena tako da se grade lokalne optičke mreže koje osiguravaju 100 Mbit/s simetrične brzine, Hrvatska bi već 2023. mogla imati ispunjene ciljeve Digitalne agende 2025, a koja podrazumijevaju minimalne brzine od 100 Mbit/s za sve građane EU, objasnili su iz Vipneta.

>>>Miodrag Šajatović: Ericssonova škola lobiranja – kako političara pridobiti za 5G tehnologiju

Na pitanje Hine hoće li u tome i kako sudjelovati, na što iz HT-a nisu odgovorili, iz Vipneta su otkrili da su već danas najveći korisnik optičke međugradske mreže u vlasništvu RH, a kojom upravlja OiV, te stoga ističu da je s njihove strane neupitan nastavak korištenja mreže izgrađene putem NPBBI, s obzirom na ambiciozne investicijske planove u daljnjoj gradnji optičke mreže.

Najavljujući da će "u 2018. Vipnet izgraditi 50 posto svih optičkih mreža čiju su gradnju najavili operatori za ovu godinu", napominju i da će nastaviti unajmljivati državne optičke kapacitete, dok se na pitanje o očekivanoj cijeni najma pozivaju na sami program, kojeg je odobrila EK, da će se upravljanje infrastrukturom provoditi isključivo na neprofitnoj osnovi, s ciljem da prihodi od najma infrastrukture pokriju sve operativne troškove upravljanja i održavanja infrastrukture, a da se višak prihoda usmjeri u proširenje ili gradnju novih mrežnih kapaciteta i trasa.