04. studeni 2018.

Teorija zavjere: Zašto vrijednost rajčice varira od bescjenja do precijenjenosti

Iako proizvodnja rajčice u Hrvatskoj pokriva samo polovinu tržišnih potreba, ljetos su mnogi proizvođači muku mučili s plasmanom jer je nisu mogli prodati ni po najnižoj cijeni. A onda je početkom jeseni njezina cijena u maloprodaji iznenada skočila na 16, 18, pa i 20 kuna po kilogramu.

>>>‘Poniženi‘ nekad najveći proizvođači šećera

Među domaćim proizvođačima vlada uvjerenje da je riječ o ‘zavjeri‘ velikih zapadnoeuropskih proizvođača rajčice čiji je urod u njihovoj ‘high-tech‘ stakleničkoj proizvodnji raniji od onoga hrvatskih proizvođača, zato na početku sezone mogu doći s dampinškim cijenama i tako eliminirati domaću proizvodnju, a onda poslije, kad te proizvodnje više nema, gubitak na dampinškim cijenama uvelike nadoknaditi.

Zagušenje europskim viškom

Među domaćim proizvođačima rajčice vlada uvjerenje da ih ‘high-tech‘ europski proizvođači namjerno uništavaju dampinškim cijenama. No slabosti domaće proizvodnje u tome također imaju veliku ulogu

– Ove smo godine proizveli 350 tona rajčica i dio robe morali smo baciti, nismo je uspjeli prodati ni po kojoj cijeni. Ne uvozi se kvalitetna roba, nego skladišni viškovi koji ruše cijenu. To se radi sustavno samo zato da se unište domaći proizvođači. Kad mi prestanemo proizvoditi, cijena će stalno biti visoka. Još ne radimo s minusom, ali ništa ne zaradimo. Ako se ovako nastavi još godinu-dvije, odustat ćemo – kaže Ivica Tomaš, proizvođač rajčica iz Kaštela. U povoljnijoj je situaciji Luka Vrbanek iz poduzeća Vali staklenici, jedan od četiri proizvođača od kojih svaki pokraj Siska na malo manje od hektara hidroponski uzgaja rajčicu. Uložili su vlastiti novac, a iz fonda IPARD dobili 50 posto novca.

>>>Peraić: Trgovački lanci ne uvoze jagode zbog niže nabavne cijene, nego zbog svoje politike

– Uspijevamo sve prodati, ali uz velik napor. Kad poduzeća koja se bave uvozom voća i povrća na europskom tržištu naiđu na nisku cijenu rajčica, znaju naručiti stotine tona bez plana komu će i kako prodati robu. I tada se zaguši tržište. Ako nemate unaprijed dogovorenu prodaju, nastanu problemi. Trenutačno je cijena na tržištu dobra jer je manje robe, nema vanjske proizvodnje, slaba je proizvodnja u objektima koji nemaju sustav grijanja pa nadoknađujemo gubitke koje smo imali ljetos – govori Vrbanek.

Analitičarka Zvjezdana Blažić, osnivačica tvrtke Geja savjetovanje, ističe da Hrvatska ne proizvodi dovoljno rajčice, zbog čega je uvoz neizbježan. Viškovi koji su se ovog ljeta pojavili na tržištu, tvrdi, nisu bili smišljeni, odnosno nisu nastali radi destabilizacije domaće proizvodnje kao što strahuju proizvođači.

– Ne vjerujem u teoriju zavjere. Ljetos je bilo viška rajčica na europskom tržištu koji se djelomično prelio u Hrvatsku, što je srušilo cijenu. Od 2000. do 2017. proizvodnja te kulture u Hrvatskoj više se nego udvostručila. Kod nas se još mnogo proizvodi na otvorenome, a u Nizozemskoj, Italiji, Španjolskoj rajčice gotovo u cijelosti proizvode u zatvorenim prostorima, u visokotehnološkoj proizvodnji u staklenicima i plastenicima, što osigurava veće prinose – smatra Blažić.

Briga trgovca za podrijetlo

Denis Matijević, sada vlasnik tvrtke Smarter, a prije više tvrtki koje su se bavile otkupom voća i povrća te trgovinom, ističe da veletrgovci iskoriste priliku da u trenutku kad je cijena rajčice u Nizozemskoj niska uvezu robu s tog tržišta ili ponude domaćem proizvođaču otkup po istoj cijeni.

>>>Rajčice obnavljaju funkciju pluća bivših pušača

– Trgovac nije dužan voditi računa o tome je li nečija proizvodnja profitabilna, njegov je posao trgovina. Država ima veoma skučene mogućnosti zaštite domaćih proizvođača jer smo na jedinstvenom europskom tržištu, stoga ne postoje legalna ograničenja za uvoz. Kao nacija pak, koliko se god busali u prsa da smo uvijek spremni poduprijeti domaće, podaci pokazuju drugo. U ovakvoj socijalnoj i gospodarskoj situaciji cijena je ipak prioritet – kaže Matijević.

Također ističe da rajčica kakva se danas proizvodi u Opuzenu, Kaštelima, Metkoviću više ne prolazi na tržištu jer se tamošnji proizvođači nisu preorijentirali na visokotehnološku proizvodnju i nove sorte koje današnje tržište traži. Tzv. obična rajčica za dvije će godine potpuno nestati s tržišta, tvrdi Matijević, iako u turističkoj potrošnji još ipak može proći, ali ne onako kako se to radi danas. Neki su proizvođači to već i sami uvidjeli. Mario Čajkulić iz Sedlarice pokraj Pitomače kaže da će problem s rajčicom prevladati tako što će iduće godine sijati sorte kojih nema previše na tržištu, primjerice ružičastu rajčicu i slonovo uho, i disperzirat će proizvodnju na druge kulture.

>>>Maloprodaja: Sklopljeno samo 30 posto novih ugovora s dobavljačima

– Prijavili smo se na natječaj Ministarstva i dobili poticaj za gradnju 2,3 hektara plastenika te kupnju mehanizacije. Cijeli bi posao trebao biti dovršen potkraj godine – navodi Čajkulić.

Piše: Aleksandra Brzić