Aktualno
StoryEditor

THINK-TANK Vanđelićev ZRIN novi je pokušaj u Hrvatskoj, a nekim zemljama su moćno oružje protiv političke mašinerije

06. Lipanj 2022.

Piše: Roko Kalafatić

- Zapamtite, demokracija nikad ne traje dugo. Brzo se troši, iscrpljuje i samu sebe ubija. Još nikad nije postojala demokracija koja nije izvršila samoubojstvo – zaključio je američki predsjednik John Adams u privatnom pismu koje je davno uputio jednom od svojih političkih suparnika, a danas možda ima i više smisla nego kada je napisano, s obzirom da golemu štetu u demokratskim zemljama od izbora do izbora čine političari koje smo sami izabrali, i izabiremo.

Hrvatska je jedan od najboljih primjera zemlje čiji su građani besprijekorni stručnjaci u raznim strukama, ali i zemlje koja se od svog osamostaljenja bori s korupcijom i nepotizmom.

Mlade osobe danas polaze, ili bi barem trebale polaziti od načela da se promjene u društvu, kako u malim sredinama, tako i na državnoj i globalnoj razini mogu postići bez članskih iskaznica političkih stranaka. Pitanje koje ostaje visjeti u zraku je koliko je to zapravo moguće, pogotovo u zemljama čija je politička struktura kao prašnjava polica istih stranaka u kojima se ne mijenjaju politike, već akteri.

Što su think-tankovi?

Danas se sve češće spominju think-tankovi, a Britannica ih tumači kao institute, korporacije ili grupe organizirane za interdisciplinarna istraživanja s ciljem pružanja savjeta o raznolikom rasponu političkih pitanja i proizvoda korištenjem specijaliziranog znanja i aktiviranjem mreža.

Think-tank se po mnogočemu razlikuje od vlade, a mnogi djeluju kao neprofitne organizacije koje pomažu vladama ili komercijalnim klijentima. Projekti za vladine naručitelje često su planiranja socijalnih politika i nacionalne obrane, a komercijalni projekti uključuju razvoj i testiranje novih tehnologija i proizvoda. Financiraju se putem članstava, donacija, ugovora, privatnih donacija i slično, a Hrvatska je nedavno bogatija za još jedan takav institut.

Znanstveno-razvojna inicijativa ZRIN predstavljena je prošli tjedan u Zagrebu, a njen prvi predsjednik Damir Vanđelić, bivši šef Fonda za obnovu, rekao je da je riječ o udruzi koja nema ambicije postati politička stranka.

- Hrvatska je po ekonomskim, ali i društvenim pokazateljima poput uvažavanja glasa naroda, učinkovitosti upravljanja, vladavine prava i percepcijom korupcije pri samom dnu EU iako su naši građani u mnogočemu iznad prosjeka EU pa su očita prepreka političke institucije i javne politike na kojima moramo raditi unatoč razvijenoj atmosferi pritiska na svako drugačije mišljenje.

Stoga, inzistirat ćemo na uključivim političkim institucijama i ekonomskom, a onda i ukupnom prosperitetu Hrvatske – poručio je Vanđelić na predstavljanju udruge ZRIN, a više o tome pisali smo prošli tjedan.

Definicija se mijenjala kroz godine

Pojam think-tank korišten je prvi puta u vojnom žargonu za vrijeme Drugog svjetskog rata, a tada se koristio za opisivanje sigurnog mjesta na kojem se moglo raspravljati o ratnim planovima i strategijama. Njegovo značenje poprima novi oblik tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća kad se u SAD-u taj pojam počeo koristiti za opisivanje privatnih neprofitnih organizacija i onih koje se bave istraživanjem politike.

Prvi think-tank, kako navodi enciklopedija Britannica, bilo je socijalističko Fabijansko društvo koje je osnovano u Velikoj Britaniji krajem 19. stoljeća, a nastojalo je utjecati na javnu politiku zemlje u to vrijeme. Znanstvenici koji su dugi niz godina posvetili proučavanju takvih organizacija smatraju ih jedinstvenim američkim fenomenom koji je procvat doživio zbog iznimnog političkog sustava SAD-a, ali i bogate tradicije privatnog financiranja koje je neovisno o javnom sektoru.

Ipak, mnogi su think-tankovi zaživjeli u drugim zemljama poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije, ali sa znatno slabijim financiranjem i manjim brojem takvih organizacije nego u SAD-u. Zanimljivo je da je početkom 21. stoljeća više od polovice njih bilo u Europi i Sjevernoj Americi, ali se jedni od drugih znatno razlikuju.

Europljani su, kao što već dobro znamo, navikli na državni novac i potporu, pa tako u Njemačkoj i dan danas postoje veliki i utjecajni think-tankovi koje često financira strana država, a nerijetko su povezani s političkim strankama ili raznim sveučilištima.

Think-tankovi u Hrvatskoj i svijetu 

Najutjecajniji svjetski think-tank 2021. godine bio je Brookings Institution, vodeći u SAD-u, ali i na globalnoj razini. Osnovan je spajanjem triju organizacija za istraživanje društvenih znanosti i javnih politika početkom 20. stoljeća sa sjedištem u Washingtonu.

Među preostale najutjecajnije spadaju The Heritage Foundation, Council on Foreign Relations, Cato Institute i brojni drugi, objavio je Academic Influence.

U Hrvatskoj trenutno uz novopečeni ZRIN postoji desetak think-tankova od kojih izdvajamo Centar za javne politike i ekonomske analize CEA koja je već izradila specifična rješenja za flat tax poreznu reformu, privatizacije, djelomični outsourcing nacionalne sigurnosti, model fleksigurnosti na tržištu rada i druge reforme. Uz CEA, postoje i brojni drugi kao što je Ekonomski institut Zagreb, Institut za javne financije i Hrvatski pravni centar. 

Zanimljivo je da je priča o think-tankovima u Hrvatskoj davno počela s Franjom Tuđmanom, koji je 1995. godine u lipnju osnovao Zakladu hrvatskog državnog zavjeta  kao prvi domaći politički think-tank. Napravljen je po uzoru na ranije spomenut njemački model vezanja uz političke stranke, baš poput CDU-ove zaklade Konrad Adenauer, a ujedno je bio odgovor na Sorosev institut Otvoreno društvo koji je osnovan u sklopu istoimene zaklade još 1992. godine

Naravno, njegov think-tank nije bio jedini aktivan u Hrvatskoj, a Tuđman je i sam bio član Instituta za povijest radničkog pokreta. Nakon završetka rata, prvi koraci oslabljene, ali samostalne Hrvatske bili su gotovo pa ovisni o podršci Instituta za javne financije od koje je 1991. godine stigao projekt hrvatskog dinara. Kasnije je Institut u suradnji s njemačkim stručnjacima za financije kreirao i nacrt prvog hrvatskog poreznog sustava. 

19. svibanj 2024 10:26