Treća najveća talijanska banka Monte dei Paschi di Siena suočena je nakon neuspjelog referenduma o ustavnim promjenama s povećanim rizikom od nacionalizacije, piše Financial Times (FT), pozivajući se na upućene izvore.
Plan banke Monte dei Paschi di Siena o prikupljanju pet milijardi eura uz pomoć investitora doveden je u opasnost u kontekstu političkih previranja koje je prouzročila najavljena ostavka talijanskog premijera Mattea Renzija, kazali su izvori za financijski londonski dnevnik.
Premijer se odlučio povući nakon poraza na referendumu na kojem je s gotovo 60 posto glasova građana odbačen njegov prijedlog ustavnih reformi u trećem najvećem gospodarstvu eurozone.
Ovoga vikenda donijet će se odluka o načinu rješavanja problema loših kredita kojima je opterećena ta treća najveća banka u Italiji, nakon UniCredita i Bance Intese.
Ministar gospodarstva Pier Carlo Padoan u pregovorima je s katarskim državnim stabilizacijskim fondom o injekciji u iznosu od milijarde eura koju bi trebao ubrizgati u posrnulu banku, no nade su sve manje da bi dogovor mogao biti postignut prije krajnjeg roka postavljenog za kraj godine.
Bez ulaganja iz Katara, ni ostali dijelovi plana o dokapitalizaciji banke vjerojatno neće uspjeti.
Dionice talijanske banke u ponedjeljak su oštro potonule zbog špekulacija da će vlada morati poduprijeti najstariju banku u svijetu.
Po pisanju Wall Street Journala, banka i njezini savjetnici odlučili su pričekati da vide tko će preuzeti dužnost premijera nakon Renzijeva odlaska te potom odlučiti o daljnjim radnjama.
Poziv na uzbunu
Poziv na uzbunu bila je vijest da je Monte dei Paschi najlošije prošla od 51 europske institucije koje su bile podvrgnute provjerama Europske agencije za banke (EBA) u ovogodišnjem srpnju.
Banka je opterećena sa 46 milijardi eura loših zajmova i dionice su joj od početka godine potonule za 80 posto. Toskanski zajmodavac mora prikupiti svježi kapital, već treći put u tri godine, prije kraja prosinca kako bi izbjegao likvidaciju.
"Razlika između Italije i ostalih zemalja je u tome da u Italiji u osnovi nema državne pomoći odnosno preuzimanja. Nije isključeno da državna pomoć bude nužna", kazao je član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) u ponedjeljak u Beču.
Čak i na vrhuncu dužničke krize u eurozoni Italija se othrvala pozivima da ubrizga svježi kapital u banke ili zatraži pomoć od EU-a. No, sada su iscrpljene gotovo sve mogućnosti rješenja u privatnoj sferi za izlječenje bankarskog sektora, koji je opterećen s oko 360 milijardi eura loših kredita nagomilanih tijekom recesije.
Talijanski 4,25 milijardi eura vrijedan Atlas fond, nastao ove godine kako bi usmjerio privatna sredstva u posrnule banke, ostaje bez sredstava jer bankarska kriza ne popušta.
Dvije banke iz regije Veneto spašene su u proljeće s 2,5 milijardi eura iz tog fonda, no uskoro će trebati još 2,5 milijardi eura. Lani su, pak, četiri manje banke spašene sredstvima velikih banaka koje bolje stoje, no trebat će dodatni svježi kapital kako bi očistile svoje bilance.
U međuvremenu, problemi Monte dei Paschi mogli bi otežati i realizaciju planova UniCredita o prikupljanju svježeg kapitala. Očekuje se da će najveća talijanska banka po aktivi 13. prosinca objaviti plan o prikupljanju do 13 milijardi eura svježeg kapitala.