16. rujan 2017.

Turističke udruge podržavaju novi zakon o državnoj imovini ako će uvesti red

Poslodavci i strukovne udruge u turizmu pozdravljaju donošenje novog zakona o državnoj imovini ako to znači uvođenje reda i olakšavanje korištenja državne imovine, uključujući i turističko zemljište, ističu u odgovoru na upit Hine iz najvažnijih turističkih udruga.

Ministar državne imovine Goran Marić predstavio je protekloga tjedna prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je prošao javnu raspravu i koji bi u idućih mjesec dana mogao biti upućen u raspravu u Hrvatski sabor.

>>> Novi zakon o upravljanju državnom imovinom: Uprave državnih tvrtki birat će nadležna ministarstva

Ministar Marić tom je prilikom ocijenio da će novi zakon o upravljanju državnom imovinom povećati učinkovitost upravljanja tom imovinom, onemogućiti njeno bespravno korištenje i povećati prihode za državni proračun.

Poručio je i da će Ministarstvo državne imovine postati nadležno za turističke kampove, neovisno nalazili se u građevinskoj zoni ili na poljoprivrednom zemljištu, pri čemu je, uz ostalo, istaknuo i da kampovi prednjače u neuređenom statusu, te da su osim države, štetu zbog toga pretrpjela i hotelska poduzeća jer nisu mogla ulagati.

Na upit Hine o prijedlogu novog zakona, u zajedničkom odgovoru poslodavci i strukovne udruge u turizmu - HUP Udruga ugostiteljstva i turizma, Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), Udruženje hotelijera pri HGK i Kamping udruženje Hrvatske (KUH), pozdravili su donošenje novog zakona ako će uvesti reda i olakšati korištenje državne imovine, uključujući i turističko zemljište.

>>> Istra uživa spektakularnu, rekordnu turističku sezonu

To je problematika koja hotelijere, vlasnike kampove i druge investitore muči već godinama, pa očekuju da se što prije riješi.

"Pod uvođenjem reda i olakšavanje korištenja državne imovine, uključujući turističko zemljište, podrazumijevamo ne samo plaćanje određenog vida naknade, nego i nedvosmisleno utvrđivanje titulara vlasništva i otvaranje mogućnosti za korištenje imovine u najširem smislu, pa i mogućnosti građenja sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji", navode iz udruga.

Napominju i da su na nedavno održanom sastanku zaključili da u Vladi postoji razumijevanje ključnih problema i smjera njihovog rješavanja, pa stoga vjeruju da će i konačni tekst zakona o upravljanju državnom imovinom voditi računa o turizmu kao grani koja pokreće hrvatsko gospodarstvo.

Podsjećaju da je turističko zemljište nastalo u procesu pretvorbe i privatizacije na način da dio zemljišta koji su turistička poduzeća koristila za redovno poslovanje u kampovima, hotelima i turističkim naseljima nije ušao u temeljni kapital.

Kako bi se legalizirao status tog zemljišta i omogućilo normalno poslovanje, 2011. je na snagu stupio zakon koji to regulira, a prema kojem su trgovačka društva iz sektora turizma podnijela zahtjeve za dobivanje koncesija na turističko zemljište.

>>> Državna imovina: Od nekretnina se očekuje veći prihod nego od dionica

"No, do današnjeg dana nije potpisan niti jedan ugovor o koncesiji", iznose iz udruga.

Temeljem tog Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, za sve prijavljene površine trgovačka društva ili vlasnici dužni su plaćati 50 posto koncesijske naknade do potpisivanja ugovora, a preostalih 50 posto obračunat će se za razdoblje nakon finalizacije ugovora.

Prema analizi udruge hotelijera, turistička poduzeća redovno od tada plaćaju polovicu naknade za koncesije, a ostatak rezerviraju u svojim knjigama kako bi izvršila isplatu u trenutku kada se zakon provede i potpišu ugovori.

"Izvjesno je da je po pitanju turističkog zemljišta pretrpljena šteta i za državu i za turistički sektor uslijed neadekvatnog i neprimjenjivog postojećeg zakona, jer do danas nisu sklopljeni ugovori o koncesiji, mada su društva plaćala i dalje plaćaju dio naknade. Unatoč tome, pravno-imovinski odnosi na turističkom zemljištu i dalje su nejasni, što koči i mogućnost punog korištenja tog zemljišta, pa stoga nije bilo ni određenih investicija poželjnih za konkurentnost hrvatskog turizma, dok su za državu izostali i svi oni posljedični prihodi koji se generiraju iz ulaganja poput PDV-a, poreza i doprinosa na plaće radnika u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, poreza na dobit i drugi", poručuju iz udruga.

Zbog svega toga, iz svih udruga očekuju da se ta problematika što prije i konačno adekvatno zakonski uredi, kako bi tvrtke mogle sklopiti ugovore i dodatno investirati.

Cappelli: Ministarstvo turizma sudjeluje u izradi novog zakona

Poručujući kako Ministarstvo turizma aktivno sudjeluje u izradi novog zakona kroz radne skupine, ministar turizma Gari Cappelli na upit Hine ističe da Ministarstvo turizma temeljem zahtjeva trgovačkih društava za koncesiju na turističkom zemljištu u suvlasništvu RH i temeljem postojećeg Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, ispostavlja račune za koncesijske naknade za zemljište na kojima su kampovi.

>>> Cappelli: Prvi put u hrvatskoj povijesti izgledna brojka od sto milijuna noćenja

"Ministarstvo turizma ispostavlja račune za 77 kampova, odnosno trenutno se vrši naplata koncesijske naknade za 73 kampa u kojima trgovačka društva koriste zemljište u suvlasništvu RH, dok se za četiri kampa analizira daljnja naplata, s obzirom na novoutvrđene okolnosti", iznosi Cappelli.

Navodi da je prošle godine u tom smislu ispostavljeno računa u vrijednosti od oko 31 milijun kuna, što je do sada i gotovo u potpunosti plaćeno, kao i da se sukladno tom zakonu i podzakonskim aktima naplaćeni iznos dijeli na tri dijela - 60 posto ide u Fond za razvoj turizma, kojim ‘upravlja‘ Ministarstvo turizma i od čega financira Program razvoja javne turističke infrastrukture, dok 20 posto ide jedinicama lokalne samouprave, a 20 posto jedinicama područne i regionalne samouprave.