03. prosinac 2015.

300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa

lider.media
lider.media

Lider i Bisnode jedanaestu godinu zaredom sastavljaju liste 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Na osnovi tih lista redakcija Lidera rangira deset najmoćnijih.

Umjesto dosadašnje deseterostruke laureatice Ljerke Puljić, koja se povlači na čelo organizacijskog odbora Liderove konferencije Žene u biznisu, prvi je put najmoćnija Gordana Kovačević. Rodna (ne)ravnopravnost nametnula se kao jedna od vodećih tema i u Hrvatskoj i u svijetu. Sve je više inicijativa i konferencija posvećenih toj temi, o kojoj u novom broju Lidera govore upravo najkvalificiranije − najmoćnije žene hrvatskog biznisa, koje su i same morale razbijati ‘staklene stropove‘. U novom broju Lidera predstavili smo desetu rang-listu najmoćnijih žena na temelju upravljačke moći (ukupni prihod za 2014. svih kompanija u kojima su u upravi ili nadzornom odboru), koju Lider radi u suradnji s Bisnodeom. Uredništvo Lidera i ove je godine izabralo deset najmoćnijih poslovnih žena, a novost je da je prvi put na prvom mjestu Gordana Kovačević, dugogodišnja predsjednica Ericssona Nikole Tesle.

Amerikanci forsiraju političku i sigurnosnu suradnju, za što im je Hrvatska ključna država u ovom dijelu Europe. No za jaču gospodarsku suradnju s našim malim tržištem nisu zainteresirani, a Hrvatska američki povratak u regiju nije znala iskoristiti za otvaranje američkog tržišta i njihovih investicija. oće li nova vlada znati bolje iskoristiti to što je Hrvatska najvažnija američka saveznica u našem dijelu Europe? Pitanje je to koje se nameće nakon prošlotjednog sastanka na vrhu čelnika zemalja naše regije na kojem je glavna ‘faca‘ bio američki potpredsjednik Joe Biden. Do sada, čini nam se, veću  korist od tog savezništva imaju Amerikanci, piše edis Felić u novom broju Lidera.

Predavanje na temu ‘Kako izgraditi kulturu angažmana zaposlenika u obiteljskim tvrtkama‘ za članove Kluba obiteljskih tvrtki održala je prof. dr. Julie Felker sa sveučilišta Michigan te profesorica na ZŠEM-u. Felker je tom prilikom poručila kako cilj poslodavca mora biti da mu zaposlenici budu što angažiraniji ne zato što moraju već zato što to žele. Kako? Priču u novom broju Lidera donosi Tin Bašić.

Slažemo se; prihvaćamo; slažemo se s revidiranjem; smatramo ispunjenim; načelno se slažemo; da, podržavamo prijedlog; da, uz napomenu – takvim su ‘kićenim‘ riječima obje koalicije odgovorile na Mostova reformska pitanja. Odgovori obiju velikih koalicija više su liste obećanja i pristajanja nego programi, koji u kampanji ionako nisu bili viđeni. SDP se nije čak ni referirao na Plan 21, a HDZ svoj navodni program skrivao je kao bogalj bolesne noge. Sad je jasno samo jedno - mandatara neće birati ekonomija, tvrdi Gordana Gelenčer u novom broju Lidera.

Jedan od najpoznatijih istarskih vinara, koji malvaziju i teran izvozi na područje Europske unije, a trenutačno pregovara i s distributerima iz Kanade i SAD-a, želi se na domaćem tržištu pozicionirati kao jedan od vodećih proizvođača visokokvalitetnih vina i proširiti posao na agroturizam. Već trideset godina je Franco Cattunar vlasnik obrta Vina Cattunar, vinarije i vinograda koji se prostiru na 50 hektara u Brtonigli u Istri, bavi se vinarstvom. Unatoč ogromnom iskustvu tvrdi da bi mu trebalo još 50 godina da nauči sve o vinu i kreira ga do savršenstva za koje je postavio vlastite kriterije, a u novom broju Lidera Kati Pranić je priznao da je u sve to uložio mnogo rada, ljubavi te četiri milijuna eura.

Iza uspješne online prodaje stoji dobar logistički centar. Zato je Konzum uložio čak 30 milijuna kuna u unapređivanje online prodaje, što podrazumijeva novi portal te posve nov koncept logističkog centra u zagrebačkom naselju Vrbani. Konzum Klik novi je koncept online trgovine koji uz novo web, iOS i Android-sučelje prati i otvaranje potpuno novog, tehnološki naprednog logističkog centra u zagrebačkom naselju Vrbani. O čemu je zapravo riječ u novom broju Lidera pojašnjava Ksenija Puškarić.

U bloku iz svijeta donosimo priču o klimatskim promjenama. Sjećate li se dogovora iz Kyota? Ovaj put UN-ova konferencija o klimatskim promjenama u Parizu pokušat će ono što se na prijašnjim konferencijama nije uspjelo – postići univerzalno obvezujući dogovor za sve zemlje. Spomenuti Kyoto uglavnom se odnosio na bogate zemlje bez SAD-a i Kanade, Kopenhagen nije uspio. Hoće li uspjeti u Francuskoj?, pita se Vanja Figenwald.