[gallery columns="5" ids="221320,221321,221322,221323,221324"]
Izmijenit ćemo Uredbu o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova uprava državnih tvrtki. Planiramo skratiti rokove za javne natječaje i sniziti kriterije za članove uprave. Nećemo tražiti deset godina radnog iskustva
Procjenjuje se da država u svojemu portfelju ima imovinu vrijednu trideset milijardi kuna. U njemu su dionice strateški važnih tvrtki, stanovi, negdašnje vojarne, ali i garaže i šupe koje nitko ne upotrebljava. Država, dakle, u svojem vlasništvu ima svega i svačega. Tom imovinom upravlja DUUDI na čije je čelo nedavno došao Tomislav Boban. S njime smo razgovarali o tome hoće li uspjeti ostvariti cilj premijera Tihomira Oreškovića i namaknuti petsto milijuna eura od prodaje imovine.
• Tražite ulagače za 10 turističkih projekata čiji je cilj ubrzanje privatizacije. Ima li ih?
– U suradnji s Ministarstvom turizma napravili smo knjižicu od 10 projekata i investitori iz Amerike sve su ih uzeli na razmatranje. To znači da smo ih dobro odabrali. Riječ je o društvu Jadran Crikvenica i Hoteli Makarska koje očekuje privatizacija državnog udjela, zatim o Hotelima Hrvatska te hotelu Krvavica koji su dio predstečajnoga procesa, a tu su i zemljišta u vlasništvu države veće površine. Vrijednost je oko 8,6 milijuna eura. Trudit ćemo se da se projekti brzo provedu, no nikad ne znate na što ćete naići, pogotovo kad se rješavaju imovinskopravni odnosi. U nekim slučajevima morat ćemo zadirati u zakone i mijenjati ih.
• Znači, država je žrtva vlastitih propisa, apsurdno...
– Zakone je netko predlagao. Iz kojih razloga, to zna samo predlagatelj. Možda se u tom trenutku to činilo kao najbolje rješenje. Ako je vrijeme pokazalo da više nije, onda se zakoni moraju mijenjati. Naime, preuzeli smo neke obveze od Europske komisije i toga se moramo držati. One nisu stroge, nego nam daju prostor u kojemu se možemo kretati i biti liberalniji. Ne bismo smjeli primjenjivati ‘ad hoc‘ rješenja, ali sada nemamo vremena i moramo se kretati u zadanim okvirima. Usporedno s time moramo osmišljavati i novu strategiju.
• Što gori? Gdje gori?
– Gori na proračunu, financijski. Gori i organizacijski.
• Organizacijski?
– Pitanje je li trebala biti donesena uredba (u listopadu 2015., nap. a.) u koju su ugrađeni kriteriji koji nam ozbiljno vežu ruke. Primjerice, rečeno je kako će se članove uprava tražiti na javnim natječajima pa onda raspisati javni natječaj za ‘headhuntere‘ koji će nakon toga analizirati natječaje za uprave. Istodobno imamo rokove kojih se moramo držati. Naime, rok za sazivanje skupštine dioničkoga društva jest najmanje 36 dana. Sada istječu mandati nadzornim odborima i ako propustimo taj rok, imamo problem. Može proći i dva mjeseca prije nego što se formiraju nove uprave državnih tvrtki. Od resornih ministarstava čekam prijedloge članova nadzornih odbora koje ćemo obraditi i izvijestiti zainteresiranu javnost radi eventualnih primjedbi. Nakon toga će se izmijeniti Uredba o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, što će sljedećeg tjedna biti u proceduri. Prema tom prijedlogu, planiramo skratiti rokove za javne natječaje i sniziti kriterije za članove uprava. Ako želimo pomladiti uprave, nećemo tražiti deset godina radnog iskustva. Dovoljno je pet, ali u struci, na tome ćemo inzistirati.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju tjednika Lider.