Beskrajni dan’. Čini se da već neko vrijeme, bez obzira na neizbor nove vlasti, zapinjemo u tom filmu. Novo buđenje, novi dan, nova prilika. U Hrvatskoj novi dan, staro viđenje, stara rješenja, stari životi. Statistika samo mršavo pokazuje da smo pogledali u smjeru zore.
Na utabanim temeljima. Za svaki slučaj. Pa se onda ništa novo neće dogoditi ni u 2016. Štoviše, bit će i ponešto manje intenzivna, barem ako se računa rast BDP-a. Jer ćemo se boriti za spas državnih financija. Tako, naime, procjenjuje većina analitičara (i svatko s mrvom razuma).
Četiri glavna područjaHrvoje Stojić, glavna ekonomska glava Hypo banke, veli da ćemo se u iduće dvije godine baviti s četiri glavna područja: unutarnjom devalvacijom (pad plaća, smanjenje poreza na biznis, ukidanje parafiskalaca...), mjerama na strani ponude gospodarstva (daljnja fleksibilizacija tržišta rada i tržišta proizvoda i usluga, restrukturiranje javnih poduzeća, reforma javne uprave), stečajevima i izradom novih modela rješavanja nenaplativih plasmana (recimo, s poreznom kompenzacijom prema bankama koje ih riješe u bilancama, porezne olakšice za investicije) i sektorom malih i srednjih poduzeća, kojima trebaju novi i jači poticaji za uključivanje u ekonomiju (i preko javne nabave). Zbog svega toga Stojić misli da će BDP biti upola manji nego ove godine, oko 0,5 posto, s usporavanjem svih komponenata, posebno izvoza. Zrinka Živković Matijević, glavna analitičarka Raiffeisen banke, poručuje da će se oporavak gospodarstva, uz blago nižu stopu, nastaviti i u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju, s cjelogodišnjim rastom od oko 1,5 posto, potvrđujući da je Hrvatska nakon šest godina recesije i gubitka više od 12 posto realnoga BDP-a uspjela izaći iz krize. – Rizik da 2016. donese neugodna iznenađenja izvire iz potrebe za snažnijom fiskalnom konsolidacijom, iz potencijalne promjene na financijskim tržištima te nižega rasta članica EU od očekivanoga. Izvoz robe i usluga trebao bi i iduće godine biti glavni generator rasta. Naime, u pozadini makroekonomskih kretanja tržišno se restrukturiranje ipak provodi, pri čemu je prilagodba izraženija kod privatnoga sektora, posebno kod malih poduzeća, koja se sve više okreću izvoznom tržištu. Prilagodbu im pritom otežava preveliko porezno opterećenje, nedostatak dugoročnih izvora financiranja, visoke administrativne zapreke te nemogućnost javnoga sektora da postane jednostavniji i učinkovitiji. S takvim ograničenjima izvozni sektor ostaje relativno malen i nedovoljno konkurentan da generira veće stope rasta. Ostaje i činjenica da još imamo razmjerno visoku uvoznu komponentu u izvoznim proizvodima te da je većina djelatnosti deficitarna, odnosno da gotovo u svim djelatnostima NKD-a vrijednost robnog uvoza premašuje vrijednost izvoza – tumači Živković Matijević.Zdeslav Šantić, glavno ekonomsko pero Splitske banke, također upozorava na ‘mine’. Unatoč dobrim ovogodišnjim trendovima, u novu godinu ulazimo s velikom dozom opreza. – Politički rizici znatno su veći nakon rezultata parlamentarnih izbora, uz veliku dozu neizvjesnosti glede mogućnosti formiranja stabilne vlade koja bi mogla provesti fiskalnu prilagodbu te ubrzati strukturne reforme. Također, dosadašnja su iskustva pokazala da gospodarska aktivnost usporava u razdoblju neposredno nakon parlamentarnih izbora, što se može objasniti i dalje velikim utjecajem javnog sektora na ukupna gospodarska kretanja. Isto tako, tijekom iduće godine očekujemo i jačanje pritisaka institucija EU na kreatore fiskalne politike da se krene prema ostvarivanju ciljeva zadanih Procedurom prekomjernog deficita te Europskog semestra. Izgledno je da će bilo kakva fiskalna prilagodba zahtijevati i uštede na masi plaća u javnom sektoru te dijelu socijalnih transfera kućanstvima, a samim time i dovesti do pada potražnje kućanstava. Naravno, fiskalna prilagodba trebala bi rezultirati i negativnim doprinosom potrošnje države na kretanje BDP-a. Istovremeno, pozitivan doprinos izvoza, iako nešto slabijom dinamikom nego u 2015., trebao bi se zadržati i tijekom iduće godine. Blago pozitivne stope rasta očekuju se i u segmentu kapitalnih ulaganja – procjenjuje Šantić.
Naglašeniji negativni riziciNjegov kolega u Erste banci Alen Kovač u 2016. očekuje zadržavanje trenda blagog oporavka gospodarstva te usporedivu stopu rasta kao i u 2015. – Kada gledamo strukturu rasta, očekujemo nešto aktivniji doprinos domaće potražnje, ali ponajviše investicijske aktivnosti, potpomognute sve važnijom ulogom apsorpcije sredstava iz EU-fondova. Na strani osobne potrošnje pozitivni su trendovi rezultat stabilizacije trendova na tržištu rada, i dalje niskih inflatornih pritisaka te trenda oporavka potrošača. S druge strane, jednokratni učinak promjena poreza na dohodak u 2016. neće više imati pozitivan doprinos kao u 2015., što će dijelom ograničiti doprinos osobne potrošnje. Na strani inozemne potražnje i dalje je prisutan pozitivan trend pod utjecajem dinamike rasta u EU, ali i nastavka trgovinske integracije. Međutim, anticipiramo naglašenije negativne rizike, s jedne strane zbog neizvjesnosti dinamike rasta u Kini, sigurnosno/imigrantske situacije, a s druge zbog visoke baze u turizmu ove godine. Dodatan uteg dinamici gospodarske aktivnosti u 2016. predstavljaju naglašeniji politički rizici – zaključuje Kovač.Turizam je ove godine očito dosegnuo zenit, poklopile su se nama naklonjene zvijezde, no analitičari takve zvijezde u 2016. uglavnom ne vide. Ili, ako vide, upozoravaju i na nedostatke. Primjerice, Matijević Živković kaže kako bi turizam i tijekom 2016. godine trebao nastaviti postizati izvrsne rezultate, generirajući nove investicije uz prelijevanje pozitivnih učinaka na ostale segmente gospodarstva. Međutim, s iznadprosječnim stopama rasta raste i ovisnost cjelokupnoga gospodarstva o turizmu, što predstavlja razmjerno visok rizik i ovisnost o vanjskim čimbenicima na koje sami ne možemo utjecati (geopolitika, usporavanje rasta emitivnih tržišta). Dakle, izvoz da, ali ne (samo) turizam!
Porezne smicalice Ono što je Vlada nastojala oživjeti raznim poreznim ‘smicalicama’ ove je godine uspjelo – napokon se dogodio i blagi oporavak domaće potražnje/kupovne moći/, na što su upućivali pokazatelji s tržišta rada koje se, unatoč prisutnim strukturnim problemima, stabiliziralo na razmjerno niskim razinama. Uz povećanje raspoloživoga dohotka zbog izmjena poreza na dohodak i izostanka inflacije, osobito je primjetno prelijevanje pozitivnog učinka uspješne turističke sezone na osobnu potrošnju.– Unatoč stagnaciji građevinarstva, čak bi i investicije u bruto fiksni kapital napokon mogle zabilježiti vrlo blagu, ali pozitivnu stopu rasta u 2015. godini. S druge strane u 2016. godini eventualno poboljšanje poslovnog okruženja uz bolje korištenje fondovima EU moglo bi pogurati investicije po razmjerno solidnim stopama rasta. Pri tome visoki proračunski deficit i zabrinjavajuća razina javnoga duga uvelike ograničavaju kapitalne investicije države. Otvorenim ostaje pitanje javnoga sektora, koji je godine krize iskoristio tek za sporadične, mlake, spore prilagodbe i reforme. U praksi se još uvijek zanemaruje činjenica da je javni sektor neučinkovit, predominantan te da guši razvoj privatnoga sektora, koji bi trebao biti generator rasta i osigurati financiranje cjelokupne javne potrošnje i investicija. Jači poticaj privatnom sektoru može doći tek s poreznim rasterećenjem, poboljšanjem investicijskog okruženja te manjim upletanjem države u tržište. Preduvjeti za to još nisu stvoreni, pa srednjoročna projekcija rasta ostaje razmjeno niska i krhka – zaključuje Matijević Živković.Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, također upozorava da neke okolnosti koje su pozitivno djelovale na rast BDP-a u 2015. godini, poput znatnog pada cijena nafte ili poreznih promjena koje su povećale raspoloživi dio dohotka, u kombinaciji s kreditnim razduživanjem stanovništva i slabim pokazateljima tržišta rada, ne daju prostora za očekivanje veće stope realnog rasta BDP-a u 2016. godini, koja se procjenjuje na oko 1,1 posto. – Makroekonomske neravnoteže u kojima se nalazi Hrvatska, a koje je detektirala i Europska komisija, upozoravaju na nisku konkurentnost, visoke vanjske obveze, rastući javni dug, slabo upravljanje javnim sektorom te na loše pokazatelje zaposlenosti/nezaposlenosti, što sve ograničava dinamiku gospodarskoga rasta. To stvara i dodatni pritisak na daljnji pad ionako niskog, neinvesticijskoga kreditnog rejtinga Hrvatske – kratko i jasno zaokružuje priču Savić.
Konverzija će pomoći potrošnjiU EBRD-u, recimo, očekuju da će unatoč poboljšanju poslovnoga raspoloženja ulaganja ostati slaba, što signalizira nikad ispravljene strukturne slabosti. Kada ovogodišnjim ulaganjima oduzmemo veliku transakciju TDR-a, jasno je da će FDI, veli Stojić, i dalje ostati bolna (ne)konkurentna točka. Ono što će malo spasiti stvar jest zadržana dobit banaka, koja će se u 2016. oporaviti. Europska komisija ponešto je podignula procjene rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je opet pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Unatoč oporavku ekonomija je u drugome kvartalu 2015. bila oko 12 posto slabija u odnosu na isti kvartal 2008. U Komisiji ističu i da će nedavna odluka o konverziji kredita iz švicarskog franka u euro vjerojatno imati mali pozitivan utjecaj na potrošnju, jer su kućanstva i dalje suočena s pritiscima smanjenja duga. Gubici banaka trebali bi rezultirati smanjenjem reinvestirane dobiti, a očekuje se negativan učinak na javne financije.
Kako završava ‘Beskrajni dan’?I tako se vratismo na početak, u ‘Beskrajni dan’. Matijević Živković, kao i svi drugi analitičari, svjesna je da prilagodba javnih financija implicira smanjenje realne državne potrošnje, koja bi trebala i u srednjoročnoj perspektivi imati statistički negativan utjecaj na BDP. No, ono što također znamo jest ako se prilagodba ne zadrži na jednokratnim rezovima nego bude popraćena strukturnim izmjenama velikih javnih sustava i državne administracije, uz rast učinkovitosti i funkcioniranje pravne države moguće je stvoriti preduvjete za održivi rast i razvoj. U suprotnome, potencijalna stopa rasta neće premašiti preskromnih dva posto, što je nedovoljno za stvaranje novih radnih mjesta. Tako se produbljuje golemi problem gubitka najproduktivnijega dijela stanovništva, osnovnoga resursa razvoja svake ekonomije – ljudskoga potencijala. Kako ono završava ‘Beskrajni dan’?