Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora prošlog je tjedna održala godišnju skupštinu na kojoj je za predsjednika Uprave ponovno izabran Nicolas Baron Adamovich iz Commerzbank AG-a. U razgovoru za Lider objasnio je povode i razloge zbog kojih Njemačka podupire primjenu dvojnog sustava obrazovanja unutar cjelovite kurikularne reforme, pa i aktivno lobira za to. – Za razliku od Njemačke većina ovdašnjih poduzeća nije prepoznala da uzeti mladog čovjeka i upoznati ga u nekoliko mjeseci može biti velika prilika. Ne samo da će on u tom razdoblju nešto naučiti nego će biti od konkretne koristi tvrtki i postati potencijalni budući zaposlenik – rekao je Adamovich. Ocjenjuje da bi hrvatska radna snaga, prema mišljenju članova Komore, mogla biti spremnija za praktičan rad u pojedinom zanimanju nakon dobivanja sveučilišne diplome ili završetka škole da u Hrvatskoj postoji ono što se u njemačkom modelu obrazovanja zove ‘praktikum‘. Adamovich smatra da je Hrvatska na neki način, svjesno ili nesvjesno, prihvatila velik dio Hartzovih reformi koje su preporodile njemačko tržište rada, no čija se socijalna cijena i danas propitkuje. Konkretno, riječ je o različitim oblicima ‘rada bez radnog odnosa‘ (u Njemačkoj ‘miniposlova‘) koje je kod nas, neki bi rekli bez prikladne javne rasprave i na mala vrata, uveo bivši ministar rada Mrsić. Budući da je pitanje kurikularne reforme u Hrvatskoj i proračunsko pitanje, pitali smo kako se model dvostrukog obrazovanja financira u Njemačkoj. – Ne morate uvijek čekati državu, ona to neće moći financirati; privatno gospodarstvo mora za sebe prepoznati da je to velika prilika. To nisu donacije, to je ulaganje u ljude. Bili smo na razgovorima s ministrima Horvatom i Šustarom, svjesni su toga. Pritom je nevažno je li to njemački model; i Švicarci kažu da je njihov, Austrijanci pak da su oni to izumili. Važno je vidjeti korelaciju između dvojnog obrazovanja i nezaposlenosti jer je nezaposlenost mnogo niža u zemljama koje imaju taj model – objašnjava Nicolas Baron Adamovich.