Aktualno Poslovna scena Preporučeno

Božidar Andrija Lukša: Poslodavci žele bolje plaćati radnike

Božidar Andrija Lukša
Tin Bašić

Dobar radnik danas zlata vrijedi. I svaki će poslodavac učiniti sve da mu radnik bude zadovoljan. Osim većih primanja i beneficija, poslodavci se trude osigurati ugodno radno okružje, besplatne napitke za zaposlenike, organiziraju druženja i zajedničke aktivnosti, kaže Božidar Andrija Lukša, ovlašteni računovođa i vlasnik tvrtke Texel. Tu su još i darovi za djecu, pomoć u izvanrednim situacijama, isplate jubilarnih nagrada.

Kakvim se mjerama i beneficijama služe tvrtke da bi zadržale i privukle kvalitetne zaposlenike?
– To ponajprije ovisi o mogućnostima pojedine tvrtke, ali i djelatnosti kojom se bavi. Tvrtke se služe raznim mjerama i beneficijama da bi zadržale i privukle kvalitetne zaposlenike. Kod većih se pritom standardno misli na primanja, redovitu isplatu plaće, upotrebu službenih automobila, nabavu i korištenje mobilnih telefona, bonuse za ostvarene rezultate. Nadalje, plaćaju razne tečaje za svoje zaposlenike, daljnje školovanje, kupuju im stručnu literaturu, čime utječu na razvoj njihovih karijera. Manje tvrtke koriste se sličnim mjerama prema svojim mogućnostima. Primijetili smo na uzorku za koji obračunavamo plaće da je velik broj poslodavaca, u našem slučaju 90 posto, iskoristio do maksimuma mogućnost neoporezivih isplata božićnica i nagrada za radne rezultate. Dio njih je uz povećanje plaće odredio i da se mjesečno isplaćuje neoporeziv dodatak na plaću koji je omogućila izmjena Zakona o porezu na dohodak. Iz toga je vidljivo da poslodavci imaju želju isplaćivati radnicima i da se na to promtno odlučuju ako su te isplate neoporezive. Naime, isplata nagrada uz plaćanje poreza na dohodak i doprinosa rezultirala bi time da bi radnik dobio 50-ak posto od nagrade koju je poslodavac predvidio, što je za poslodavca destimulirajuće. Trošak mu je velik, a radnik dobije malo. Osim navedenih primanja i beneficija, poslodavci se trude osigurati ugodno radno okružje, besplatne napitke, organizirati druženja i zajedničke aktivnosti. Tu su još i darovi za djecu, pomoć u izvanrednim situacijama, isplate jubilarnih nagrada.

Raste li standard zaposlenika? Rastu li plaće?

– Koliko smo mi upoznati, a obračunavamo plaće za velik broj društava, primjetan je rast plaća i to u svim branšama. Isto pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. Nažalost, najavljeno je i daljnje znatno povećanje režijskih troškova (energenti, struja, voda, drugi režijski troškovi). Ti troškovi opteretit će dodatno i poslodavce i radnike. Dakle, uz rast plaće primjetan je rast troškova, tako da će povećanje standarda uvelike ovisiti i o povećanju životnih troškova. Smatramo da će plaće nastaviti rasti, ali to će izazvati i povećanje cijena. Taj je trend već primijećen u uslužnim djelatnostima, kod kojih su poslodavci, da bi mogli povećati plaće, morali korigirati svoje cijene naviše, a time se povećavaju troškovi i drugim poslodavcima pa će oni dizati cijene radi nadoknade većih troškova.

Jesu li poslodavci i prije mogli dizati plaće?

– Smatram da je kriva pretpostavka da poslodavci imaju novca samo ga ne žele usmjeriti u rast plaća. Kod većine poslodavaca sva dosadašnja povećanja plaća i podmirenja većih troškova išla su na teret vlastite dobiti i kod većine su te mogućnosti iskorištene, osim malog dijela koji su dale olakšice porezne reforme. Dobar poslodavac mora planirati i druge stvari i ne može sve usmjeriti u rast plaća. Potrebno je predvidjeti troškove razvoja, zamjene postojeće opreme novom, troškove širenja opsega poslovanja, novog zapošljavanja i slično. Veliki dio poslodavaca trošio je unutarnje rezerve da zadrži radna mjesta tijekom krize. Zabilježeni rast tek je počeo vraćati poslodavce u pretkrizno poslovanje te je povećanje plaća rezultat i te činjenice, a ne samo odljeva radne snage. Poslodavcima je također u interesu da radnici budu zadovoljni te smatram da su im isplaćivali plaće u skladu sa svojim mogućnostima uzimajući u obzir i daljnje planove. Samo ih mali broj unatoč dobrim rezultatima ne želi adekvatno platiti svoje radnike, a oni će se suočiti s nedostatkom radne snage.

Kakva materijalna dobra HR menadžeri daju, kakve radne uvjete, kako rade na mentalnom zdravlju?

– HR menadžeri daju materijalna dobra prema politikama kompanija te sustavno prate rad radnika u svrhu dodatnog nagrađivanja ako je takva politika tvrtke. Na mentalnom zdravlju radnika počelo se dosta raditi. Uvode se razne radionice za savladavanje stresa, za savladavanje komunikacijskih vještina koje pomažu u obavljanju poslova, za upravljanje radnim vremenom, a savladavanjem tih vještina smanjuje se stres kod obavljanja posla. Osim toga, uvodi se fleksibilno radno vrijeme, podržava se povremeni rad od kuće, omogućava se vježbanje i trenuci opuštanja na radnom mjestu, potiče međusobno druženje. Naravno, sve to nije svugdje primjenjivo. Teško je to organizirati u ugostiteljskoj djelatnosti ili tvornicama, ali u uredskim djelatnostima sve je češće, a druge djelatnosti primjenjuju ono što je kod njih moguće.

Kakva je vaša beneficijska politika dok traje nestašica radne snage na svim razinama?

– Naša beneficijska politika je uvijek takva da pokušamo osigurati ugodno radno okružje te u skladu s mogućnostima maksimalna primanja koja možemo dati svojim radnicima, uzimajući u obzir sve pokazatelje poslovanja, planove za razvoj i osiguravanje adekvatne stope povrata na uloženi kapital. Uvijek gledamo maksimalno poštovati sva radnička prava, a radnike doživljavamo kao dio obitelji. Naši radnici, osim plaće, dobivaju i dar za Uskrs, regres, božićnicu, jubilarne nagrade, dodatke na plaću, mogućnost daljnjeg usavršavanja. Na sve načine trudimo se osigurati im još bolje uvjete i to je naša konstantna politika. Pitanje je hoćemo li to dalje uspijevati bez korekcija cijena, ali na tome kontinuirano radimo. Ponosni smo na činjenicu da imamo jako malu fluktuaciju radnika i da kod nas godinama rade isti djelatnici, naravno uz pojačanja novim mladim kadrovima. Naši radnici i njihov odnos prema klijentima i radnim zadacima najzaslužniji za naš uspjeh. Mi smo samo stvorili okvir i ciljeve.

Komentari