Potencijal za uključivanje domaće industrije u projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu svakako postoji: on je u lukama, građevinarstvu, pomorskim uslugama, transportu, odlaganju otpada, opskrbi gorivom, smještaju/hrani, uslužnim i drugim djelatnostima, a ponajviše u brodogradilištima.
Taj bi projekt, napomenimo, samo u istraživačkoj fazi mogao donijeti četiri milijardi kuna ulaganja, a prema mogućnostima lokalne popratne industrije i svjetskoj praksi, do 60 posto investicija u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika može se usmjeriti u lokalna ulaganja, što je prije nekoliko dana najavio i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Iskazivanje interesa
Čak i sâm Nacrt ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika maksimalno štiti lokalnu komponentu, no koje će tvrtke to iskoristiti, drugo je pitanje.
U Agenciji za ugljikovodike (AZU) ne mogu prejudicirati imena potencijalnih tvrtki koje bi se mogle uključiti u projekt, ali napominju da su imali već mnogo razgovora radi njihova informiranja i edukacije kako bi najbolje iskoristile potencijale projekta te ponudile konkurentan proizvod i uslugu, kao što su to već učinili Luka Ploče i Brodogradilište Uljanik koji su počeli razvijati proizvode i usluge koje će sutra moći ponuditi investitorima kad počnu istraživanje.
Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, napominje da je u istraživačkoj fazi potencijal za uključivanje domaće industrije mnogo manji nego u fazi eksploatacije.
– U istraživačkoj fazi tvrtke će više-manje iskorištavati svoje kapacitete za geofiziku, bušenje i slično, ali sve će se koristiti lučkim i transportnim uslugama hrvatskih tvrtki i luka. U slučaju otkrića pružaju se mnogo veće mogućnosti za uključivanje domaće industrije jer će trebati graditi eksploatacijske platforme i onda će u igri biti kompletan metaloprerađivački sektor, elektroenergetski, kemijska industrija, hrvatska brodogradilišta i svi njihovi kooperanti – nabraja Dekanić.
Brodosplit, primjerice, svakako želi sudjelovati u projektu i već je iskazao interes. U njemu smatraju da mogu biti konkurentni i maksimalno žele iskoristiti sve svoje kapacitete.U referencijama imaju mnogo sagrađenih objekata ili ključnih dijelova tzv. offshore-objekata (platformi za bušenje ili proizvodnju nafte i plina), brodova za opskrbu offshore-konstrukcija i pogona ili brodova za specijalne radove na moru.
Primjer Brazila
– Nakon gradnje pilona za plinske platforme Labin, Ivana ‘A‘, ‘B‘, ‘D‘ i isporuke podmorskog podizača naftovoda u veljači prošle godine Brodosplitov off-shore tržišni program dokazuje da je u stanju pružiti proizvod kakav treba vrhunskim svjetskim naftnim i plinskim kompanijama. Tako se ostvaruje i mogućnost da splitski škver postane potporna stanica za eksploatacijske sustave na projektima istraživanja raspoloživih resursa ugljikovodika u Jadranu – smatra Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.
Osim referencija za daljnje slične poslove uključivanje tog brodogradilišta sigurno bi ojačalo konkurentnost hrvatske brodogradnje i općenito industrije obrade čelika. Ti bi poslovi značili iskoristivost svih raspoloživih tehnoloških, ljudskih i logističkih kapaciteta, znanja i iskustva te dodatno zapošljavanje. Primjera radi, na prošlogodišnjem naftnom kongresu u Brazilu iznesen je podatak da je zaposlenost u brazilskoj brodograđevnoj industriji, koja prije 15 godina nije postojala, porasla s 10-ak tisuća na 150 tisuća zaposlenih upravo kad je američki Petrogas počeo bušiti Atlantik.