12. travanj 2012.

Brojne tvrtke došle upoznati ZŠEM

lider.media
lider.media

Manifestacija koju su pokrenuli studenti Zagrebačke škole ekonomije i managementa kako bi se predstavili poslovnim subjektima ove se godine održala sedmi put. Riječ je o jednom od važnijih događaja te škole.

U vremenu u kojem tržišta obiluju negativnim trendovima i kad nerijetko slušamo o ekonomskoj krizi pravo je osvježenje biti na sedmom Student Future Dayu organiziranom u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Trenutačna situcija mnoge studente tjera na to da se upitaju je li njihovo studiranje vrijedno i isplati li se ulagati toliki trud, zato s veseljem dočekuju sajmove na kojima još dok se školuju imaju priliku uvidjeti da postoje tvrtke itekako zainteresirane za njih. Studentima je važno da im se omogući upoznavanje poslovne zajednice i otvore vrata u poslovni svijet.

Susret s kompanijama Student Future Day pokrenuli su studenti Zagrebačke škole ekonomije i managementa da bi sebe i svoju školu predstavili poslovnim subjektima u Hrvatskoj. S vremenom se taj projekt pretvorio u jedan od najvažnijih događaja škole, zato ne začuđuje podatak da su do sada ugostili više od 60 tvrtki koje su se predstavile studentima i diplomcima. Tvrtke koje se na sajmu predstavljaju dobivaju priliku neposredno pristupiti studentima i među njima pronaći najbolje kandidate za stalne i povremene poslove te studentsku praksu. Studenti pak dobivaju priliku da se predstave možda budućim šefovima i kolegama i upoznaju ih.

Ovogodišnji Student Future Day okupio je 23 tvrtke. Na njemu su nastupili Billa, Coca-Cola Hrvatska, Digitel grupa, Ernst&Young, Erste&Steiermärkische Bank, Hewlett-Packard, Hrvatska pošta, Hrvatska poštanska banka, Ina, Kozmo, KPMG Croatia, Lidl Hrvatska, L’Oréal Adria, Orbico, Philip Morris Zagreb, Platinum Invest, Pliva Hrvatska, Podravka, Privredna banka Zagreb, Tokić, Styria Hrvatska, Moj posao i Karlovačka pivovara. Student Future Day pretvorio se u mjesto susreta poslodavaca i studenata, mjesto građenja odnosa i upoznavanja sa zahtjevima tržišta. Tvrtke izlagači studentima su, među ostalim, nudile detaljne odgovore na sva pitanja koja su ih zanimala i objasnile im poslovne procese i projekte na kojima rade. Davor Crnković, student završne godine ZŠEM-a, sajam smatra idealnom prilikom za svoje predstavljanje, upoznavanje svih mogućnosti koje tvrtke nude te mjestom gdje će uspostaviti prave kontakte koji će mu omogućiti da s diplomom što prije nađe prvo zaposlenje.

Dobra priprema – Do sada sam razgovarao s nekoliko tvrtki i sve su dobro pripremljene. Stekao sam dojam da su došle sa stvarnom željom da nađu buduće zaposlenike ili kandidate za studentsku praksu i da studentima ponude stvarnu korist – kaže Davor. Na takvim se skupovima studentima pruža prilika da svladaju komunikacijske izazove koji će im u budućemu poslovnom životu biti svakodnevnica. Razgovorima moraju pristupiti ozbiljno i pripremiti se na njih, savjetuje Ivana Krolo, savjetnica u Career centru ZŠEM-a. Upravo se zato prije sajma organiziraju studentske pripreme, odnosno radionice na kojima se stječe znanje o pisanju kvalitetnog životopisa, predstavljanju na prvom intervjuu za posao i slično. Neke su tvrtke studentima nakon SFD-a ponudile zaposlenje. Krolo navodi da svake godine od troje do petero diplomaca upravo na Student Future Dayu dobije priliku za posao. Jedna od njih jest i Anita Parlov, koja je na počecima projekta bila administratorica za tvrtke, a prošle je godine preko Career centra ZŠEM-a dobila stalni radni odnos.– Poručila bih svima koji traže posao da se dobro pripreme za razgovore, da unaprijed pročitaju literaturu povezanu s pitanjima na intervjuiranju i testiranju te da se što bolje predstave u životopisu i motivacijskom pismu. Ponašajte se prirodno, budite onakvi kakvi jeste i istaknite sve svoje vrline. U životopis uključite sve radno iskustvo, naobrazbu i popratne vještine, to mnogi ne navedu – napominje Anita.

Vrlo se važnom pokazala dobra priprema za intervju. Posebno je važno istaknuti sve poslove i stručne prakse koje je student obavio jer mnogi studenti čine pogrešku ne navodeći ‘nekonkretne’ poslove koje su radili. Praksa pokazuje suprotno: svako radno iskustvo vrijedno je i svakako ga treba navesti u životopisu. Dodatni edukacijski tečajevi i seminari također često ostaju zaboravljeni, iako studente upravo to može razlikovati od drugih kandidata za posao. Uvijek je dobro napisati i svoje društvene vještine te ih potkrijepiti primjerom.

U sklopu Student Future Daya predstavljeni su i rezultati istraživanja čiji je cilj bio doznati što studenti koji traže prvi ‘pravi’ radni odnos misle o tome na temelju čega će poslodavci izabrati kandidate. Istraživanje je pokazalo koliko studenti znaju o izboru i koliko se njihovo mišljenje razlikuje od stvarnosti. Devet osoba iz odjela ljudskih potencijala poznatih hrvatskih tvrtki stručno je odgovorilo na pitanja i pokazalo da je u početnoj selekciji najvažniji životopis, zatim motivacijsko pismo, a da su preporuke na zadnjemu mjestu. Studenti i menadžeri ljudskih potencijala složili su se da je u stavkama životopisa najvažnija kvalitetna naobrazba, zatim znanje stranih jezika, društvene vještine i kompetencije pa organizacijske vještine i uporaba računala.

Znanje nije ključ U fazi testiranja potencijalnog zaposlenika menadžeri ljudskih potencijala kažu da je najvažniji test inteligencije, pa osobnosti; na predzadnjem je mjestu test motivacije, a na zadnjemu test znanja. Kad je riječ o intervjuu, ispitanici iz odjela ljudskih potencijala kao stavku najvažniju u odlučivanju o zaposleniku istaknuli su opći dojam kandidata. Na drugom su se mjestu našle komunikacijske vještine, treće je zauzela neverbalna komunikacija, četvrto mjesto informiranost o organizaciji, a predzadnje ambicije kandidata. U istraživanju je osim zaposlenikâ odjela ljudskih potencijala sudjelovalo 166 studenata posljednje godine preddiplomskog studija. Pokazalo je znatne razlike u mišljenju o odabiru kandidata. Na temelju toga može se zaključiti da studenti nisu dovoljno upućeni u izborni postupak i da su takvi sajmovi hvalevrijedni pothvati koji im uz mogućnost zaposlenja pružaju iskustvo zahvaljujući kojem će, možda, već u sljedećem intervjuu potpisati prvi ugovor.

Dobar pokazateljDo posla već 10 tjedana nakon diplomeZbog gospodarske krize mladi nakon završetka studija teško nalaze zaposlenje. Ipak, podaci o zaposlenosti diplomaca Zagrebačke škole ekonomije i managementa za 2011. otkrivaju da se većina njih zaposli već od osam do deset tjedana nakon diplome. Čak 75 posto ZŠEM-ovih diplomaca zaposlenje nađe najkasnije četiri mjeseca nakon završetka studija. Ostalih 13 posto pronađe ga od pet do osam mjeseci nakon što diplomira. Dosadašnje brojke pokazuju da ih je do sada zaposleno 70-ak posto, 5,52 posto aktivno traži posao, a ostalih 25 posto nastavlja studij (MBA ili Master) ili još ne traži posao.