Odbor za zajedničko tržište Europskog parlamenta prihvatio je dogovor kojim se carinskim službenicima Europske unije olakšava zapljena, skladištenje i uništavanje dobara koja krše prava na intelektualno vlasništvo.
Uvoz proizvoda koji krše intelektualna prava sve je veći problem u Uniji, posebice zbog sve veće količine dobara koja građani Unije kupuju internetom i naručuju dostavom na kućnu adresu iz zemalja izvan EU. Piratstvo i krivotvorenje europske biznise stoje 250 milijardi eura na godinu u izgubljenoj prodaji. - Sve veća trgovina krivotvorenom robom ne prijeti samo rastu naše ekonomije i radnim mjestima nego također uključuje velike rizike za zdravlje i sigurnost naših potrošača - rekao je zastupnik Europskog parlamenta Jurgen Creutzmann. Dodao je i da ‘carinski službenici na vanjskim granicama EU donekle mogu zaustaviti krivotvorena dobra prije nego što dospiju na zajedničko tržište’, ali da će im taj novi dogovor omogućiti da taj zadatak izvršavaju brže i učinkovitije.
Ubrzani postupci Nova regulativa o carinskoj zaštiti prava na intelektualno vlasništvo smjera poboljšati učinkovitost carinske kontrole da bi se spriječio ulazak protuzakonitih ili opasnih proizvoda u Europsku uniju i istodobno postaviti jasna pravila i postupke o zadržavanju i uništavanju spomenutih dobara i proizvoda. Međutim, ta regulativa ne mijenja definiciju i pravila ‘kršenja PIV’. Nekomercijalni proizvodi koje u osobnoj prtljazi nose putnici i dalje nije uključena u njezin opseg.Nova pravila omogućit će carinskim službenicima brži i učinkovitiji rad pojednostavnjenim postupcima uništavanja zaplijenjenih dobara bez sudskog naloga, uz ogradu da se vlasnik prekršenih prava slaže, a njihov uvoznik nema primjedbu. Posebni postupak za manje pošiljke do tri kilograma jednako će tako ubrzati uništavanje krivotvorenih dobara. Nova pravila određuju rok od deset dana u kojem uvoznik danog dobra može uložiti prigovor prije nego što se dobra unište.
Troškovi uništavanja Načelno, vlasnik autorskog prava koji od carinskih službenika traži da provedu njegova prava snosio bi troškove uništavanja dobara premda bi isto tako imao pravo tražiti naknadu tih troškova od kršitelja svojih prava ili drugih osoba, uključujući posrednike poput prijevoznika, a u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Nadalje, potrošači koji bi u dobroj vjeri kupili neka dobra nisu se mogli smatrati krivima za kršenje prava na intelektualno vlasništvo. Sporazum naglašava da carinski službenici moraju poštovati međunarodne obveze koje je preuzela Europska unija i da se stoga lijekovi u tranzitu mogu zadržati ili oduzeti samo ako postoji ‘realna mogućnost’ da će završiti na tržištu Europske unije.