Okrugli stol na temu Budućnost lobiranja i PR-a u Hrvatskoj u srijedu je u Europskom domu u Zagrebu okupio stručnjake koji su se složili da je za budućnost obje struke najbitnija njihova pravna regulacija.
Stručnjaci iz područja odnosa s javnošću i lobiranja raspravljali su o trenutačnom stanju struke u Hrvatskoj, o potrebi certificiranja kao i o ulozi obrazovanja u stvaranju ovih dviju profesija s posebnim naglaskom na utjecaj ulaska naše zemlje u EU na profesiju PR-a i lobiranja.
- Prijedlog zakona o lobistima postoji i mi čvrsto vjerujemo da će ući u proceduru kao jedno od antikoruptivnih mehanizama u sklopu ukupnog vladinog projekta – rekao je Mate Granić, predsjednik Hrvatskog društva lobista. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pohvalila je Hrvatsko društvo lobista zbog samostalnog zahtjeva za donošenjem njihova zakona i registra. Granić je iznio podatke prema kojima u Europi danas djeluje 17 tisuća profesionalnih i oko 2500 nevladinih udruga koje se bave lobiranjem.
Da je i struci odnosa s javnošću potrebna regulacija napomenula je Dijana Kobas Dešković, predsjednica Upravnog odbora Hrvatske udruge komunikacijskih agencija (HUKA). Naglasila je da je struka profesionalno prisutna na tržištu već 12 godina, te da broji mnogo educiranih profesionalaca koji su prošli formalnu visokoškolsku izobrazbu, za razliku od nekih samoukih ili samoprozvanih kolega.- Profesionalci koje se bave odnosima s javnošću u razvijenim zemljama primarno se bave strateškim komunikacijama, a ako pogledamo stanje u Hrvatskoj odnosima s javnošću se najčešće bave operativci i tehničari koji odgovaraju na pitanja novinara – kaže Kobas Dešković.
S njom se složio i Damir Jugo, član Upravnog odbora HUKA-e, naglasivši da postoji problem nerazumijevanja struke odnosa s javnošću i njezine uloge u društvu, i to ne samo od strane samog društva, već i od strane vodećih kadrova organizacija.- U Hrvatskoj i dalje postoji potpuno pogrešna percepcija o struci, a način na koji se to može riješiti jest upravo regulacijom kojom će se definirati jasni kriteriji osoba koje se bave odnosima s javnošću. Prvi preduvjet je kvalitetna stručna edukacija – zaključuje Jugo. Daniel Mondekar, predsjednik Odbora za europske integracije, smatra da je još ove godine potrebno urediti i pitanje lobista i pitanje poslovnih konzultanata. Naglasio je i kako hrvatske firme i sindikati ne pridaju dovoljno važnosti sudjelovanju u poslovnom umrežavanju u Bruxellesu, što ukazuje na to da se ne shvaća uloga i važnost istoga.
Okrugli stol otvorio je još neka pitanja, pa je tako na pitanje kako raditi na imidžu Hrvatske, Jugo odgovorio da bi sve one aktivnosti koje politika provodi da bi se ubrzao ratifikacijski proces trebale biti popraćene komunikacijskim kampanjama koje bi svim EU građanima prezentirale što Hrvatska predstavlja i što ona unosi u EU, umjesto da si postavljaju pitanje što im jedna Hrvatska uopće treba i zašto bi se EU sredstava tamo uopće trošila. Jedno od pitanja iz publike odnosilo se i na pokušaje ulaganja u Hrvatsku od strane inozemnih investitora, koja su ometana raznim administrativnim i inim problemima. Mondekar je najavio izmjenu zakona kojom će se omogućiti da gradonačelnici, načelnici i gradska vijeća postanu smjenjivi i prije isteka mandata, o čemu će odlučivati sami građani.