12. studeni 2015.

Čekamo da nova vlast dâ sredstva za nastavak reforme školstva ili se sve odgađa

Jasmina Trstenjak
Jasmina Trstenjak

[gallery columns="5" ids="226502,226503,226504,226505,226506"]

Veliki je entuzijast, strastven u onome što radi, neki ga zovu i genijalcem. Na posao dolazi biciklom i prilično je jednostavan iako se profilirao kao vrstan poznavatelj i kritičar obrazovnog sustava koji iza sebe ima bogato i različito obrazovno iskustvo te magisterij i doktorat s Cambridgea.

To iskustvo, kako sâm priznaje, sigurno utječe na ovo što sada radi.  A radi na vrlo važnom projektu – cjelovitoj kurikularnoj reformi, u koju je uključeno 430 ljudi – a koji je počeo u najnezgodnijem trenutku, u izbornoj godini. I to radi badava. No s obzirom na promjene koje slijede i dosadašnja iskustva pitanje je hoće li se taj projekt nastaviti. ‘Meni je sva ta politička sfera trivijalna kad znam da je naša zemlja sa svim svojim problemima i svađama upravo ovdje, u ovoj blesavoj, skromno uređenoj sobi. Tu je šansa za klince‘, komentira politiku i sadašnji trenutak Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme i znanstvenik u Institutu za društvena istraživanja. U toj skromnoj sobici u kojoj se osmišljava povijesna reforma, drugačija od svih dosadašnjih, razgovaramo jutro nakon parlamentarnih izbora.

Čeka nas promjena vlasti. Mnoge su reforme zbog toga padale u vodu, no kad je riječ o kurikularnoj reformi, čini se da se dogodilo nemoguće – složili su se i HDZ i SDP. Znači li to da bi se ta reforma mogla nastaviti, da prepoznaju nacionalni interes? Ili ih jednostavno nije briga za obrazovanje?

– Ovakve najave smatram dijelom predizbornog rječnika. Hoće li političke opcije održati riječ, tek moramo vidjeti. Obje velike stranke u 25 godina postojanja Hrvatske nisu osmislile obrazovnu politiku koja bi cjelokupni sustav povezale u jedinstvenu cjelinu i pomaknule ga prema novim perspektivama. U predizbornoj kampanji nije bilo mnogo govora o tome što će biti s obrazovanjem. Većina stranaka kaže da se nastavlja kurikularna reforma a da ne znaju što ona zapravo jest. Bilo bi nepromišljeno i štetno za državu ako bi onaj tko dođe na vlast, tko god to bio, prekinuo rad na reformi. Ritam stani-kreni, stani-kreni u obrazovanju znači neuspjeh. Hrvatskoj treba deset složnih godina u obrazovanju da se izvede ono što je planirano. Riječ je o važnoj stvari koja će trajati mnogo dulje od jednog mandata i zato Hrvatskoj trebaju vrijeme, strpljenje i malo političke mudrosti, tj. zrelosti. Ako toga nema jer se ljudi koji vode društvo ne mogu dogovoriti, ne treba ni nastavljati započeto.

U kojoj ste sada fazi reforme? Kada će se vidjeti prvi učinci?

– Reforma ima šest dionica. Predviđena je strukturna promjena obrazovanja da se dofakultetsko obrazovanje produlji na 13 i 12 godina, i to tako da se uvede devetogodišnja osnovna škola. Predviđena je kurikularna promjena. To su izrada kurikularnih dokumenata, novi sustav vrednovanja ocjenjivanja i izvještavanja, novi udžbenici, digitalni sadržaj te osposobljavanje nastavnika. U prvoj dionici, a ona se odnosi na osmogodišnju školu i postojeće trajanje srednje škole, usredotočili smo se na izradu kurikularnih dokumenata i novog sustava ocjenjivanja. Dionica b i c eksperimentalno su te zatim frontalno uvođenje kurikula. U tome će najveći fokus biti na osposobljavanju obrazovnih radnika. To je ključno – bez toga je sve promašeno. Dionice d, e i f povezane su s devetogodišnjom osnovnom školom, izbornošću u gimnazijama i novim sustavom strukovnog obrazovanja. Ako politika u iduća dva tjedna kaže da stoji iza toga, moguće je da se već sljedeće školske godine predmetni kurikuli uvedu eksperimentalno u određene razrede. I učinci će se vidjeti vrlo brzo. Ako to ne napravi, generacija učenika je opet izgubljena.

Koliko je novca potrošeno za tu prvu dionicu?

– Za ovu godinu predviđeno je 12,5 milijuna kuna. Većina ide na plaćanje zamjena ljudima koji su izdvojeni iz škola. Procjenjujem da ćemo potrošiti oko 10 milijuna kuna, a ostatak vratiti u proračun. Svi smo svjesni da je to javni novac i da se mora odgovorno trošiti.

Rijetko ste skromni. Ostale faze?

– Hrvatska ima novac iz Europskoga socijalnog fonda posvećen kurikularnoj reformi. Zasad ima u petogodišnjem razdoblju 50 milijuna eura za to. To je dovoljno da se napravi cjelovita obrazovna reforma. No kako poslodavci kažu da imaju problema s administracijom, tako i reformski pokušaji imaju problema sa srednjom razinom administracije. Sad se čeka mig politike da se ili ozbiljno nastavi s time i sredstva programiraju ili da se sve odgodi. To nas sve opterećuje. Ova reforma moguće je sredstvo u rješavanju izazova poput povezivanja obrazovanja i tržišta rada, povećanja kompetentnosti mladih ljudi, pomak prema demokratskom društvu. Ako je išta, to je svakako iskren i pošten pokušaj da se postigne nešto bolje. Međutim, bojim se otpora administracije i toga da jalovost i kalkuliranje politike ne prouzroče kašnjenje. Svako kašnjenje izaziva pomake jer je uvođenje promjena u sustav vezano uz školsku godinu. Djelomično se bojim i nedostatka mudrosti političara da shvate kako od ovoga neće profitirati kratkoročno, ali da će dugoročno cijeloj zemlji biti bolje.

Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.