Prema prošlotjednom izvješću Europske unije ‘Jaz PDV-a‘ (VAT Gap), države članice izgubile su u 2012. impresivnih 177 milijardi eura poreza na dodanu vrijednost zahvaljujući utaji i izbjegavanju plaćanja poreza.
Podaci prikupljeni za 26 država članica (Cipar i Hrvatska nisu uključeni u to izvješće) pokazuju kako su u spomenutom razdoblju države zabilježile manjak od 16 posto u odnosu na očekivani porez, odnosno realno prikupile toliko manje poreza od iznosa koji su namjeravale. Iako dokument uključuje i prijašnje razdoblje (od 2009. do 2011.) radi usporedbe promijenjene metodologije i analizu porezne politike pojedinih članica, ključna je namjena jasno i jednostavno pokazati efikasnost članica u stvarnom prikupljanju poreza na dodanu vrijednost.
Efikasni Sjever S obzirom na velik nerazmjer, povjerenik za poreze Algirdas Šemeta zaključio je da se mora poduzeti još mnogo u smjeru smanjivanja tolike razlike u nominalnom i realno prikupljenom porezu. - Članice si ne mogu priuštiti gubitke tolikih razmjera. Moraju poboljšati svoju efikasnost i poduzeti odlučne korake prema naplati javnog novca - rekao je Šemeta.Kako objašnjavaju iz Komisije, izravna utaja poreza svakako je jedan od faktora u tako slabim rezultatima, ali problem uzrokuju i bankroti, nelikvidnost, porezna evazija (legalno izbjegavanje plaćanja poreza) te drugi faktori. Sasvim očekivano, najmanji jaz zabilježen je u bogatim sjevernim članicama poput Nizozemske (pet posto), Finske (pet posto), Danske (sedam posto) i Luksemburga (šest posto), a najveća neefikasnost zabilježena je u Rumunjskoj (čak 44 posto), Slovačkoj (39 posto) i Litvi (36 posto). Elitni jednoznamenkasti klub uključuje još Sloveniju (devet posto), Švedsku (sedam posto) i Portugal (osam posto).
Veliki napredak Grčke Od članica uključenih u istraživanje, njih 11 ostvarilo je pozitivne pomake i smanjilo jaz, ali ih je zato 15 zabilježilo suprotan trend. Jednako malo iznenađuje podatak da je ‘bolesnik Europe‘, Grčka, postigao najveći napredak između 2011. i 2012., smanjivši razliku s 9,1 milijarde eura na 6,6 milijardi, što je posljedica velikih poreznih reformi u okviru programa međunarodne financijske pomoći toj zemlji. Doduše, ni veliki pozitivan skok nije izvukao najproblematičniju članicu iz skupine država s najvećim jazom (33 posto). Slijedom izbijanja krize 2008., Europska unija posljednjih godina posvećuje daleko više pažnje problematici prikupljanja poreza, imajući u vidu prevelike proračunske deficite kod većine država članica. Neke od mjera koje sa svoje strane Komisija propagira jednostavniji su porezni sustav, veći angažman nacionalnih tijela odgovornih za prikupljanje poreza te modernizacija poreznih procedura.