U posljednje dvije godine hrvatski izvoz IT (ili računalnih) usluga snažno raste. U 2013. povećan je za 20 posto, a u 2014. za čak 26 posto i dosegnuo je 330 milijuna dolara.
Pri tome je posebno brzo rastao izvoz desetak manjih, u posljednjih četiri-pet godina utemeljenih domaćih startup tvrtki posvećenih razvoju mobilnih aplikacija za globalno tržište te dvadesetak nedavno osnovanih softverskih developera u stranom vlasništvu, čemu je vjetar u leđa vjerojatno dalo članstvo u Europskoj uniji. Među prvih deset izvoznih prvaka našli su se već prokušani izvoznici – sistemski integratori Span, King ICT, Combis i M Start te softverski specijalisti GDi Gisdata, Infobip, Grupa IN2, b4b, Nanobit i Pet minuta. Okolnosti koje su išle u prilog tolikom rastu izvoza malo su i plitko domaće informatičko tržište koje sta- gnira, zbog čega ozbiljnije tvrtke moraju tražiti ventil za rast u izvozu, i to što su unatoč svim ograničenjima domaće poslovne okoline naše softversko-uslužne IT tvrtke još cjenovno konkurentne u odnosu na informatička poduzeća sa Zapada.
Širi kontekst
Međutim, stavimo te iznimne i dobrodošle rezultate u širi kontekst. Hrvatska IT industrija uvozno je visokoovisna, a novostvorena vrijednost koju ostvaruje relativno je niska (oko 28 posto od ukupnog prihoda). Vrijednost godišnjeg uvoza informatičke opreme (računala, mrežne opreme, jedinica za pohranu podataka, perifernih uređaja, pametnih telefona, rezervnih dijelova, potrošnog materijala i dr.) i pakiranoga (produktiviziranog) softvera jest sedamstotinjak milijuna dolara. Vrijednost uvoza računalnih usluga dvjestotinjak je milijuna dolara. Dakle, IT uvoz ugrubo je devetsto milijuna dolara na godinu. Istodobno naš IT izvoz iznosi oko 470 milijuna dolara, od toga izvoz računalnih usluga oko 330 milijuna dolara, a oko 140 milijuna odnosi se na izvoz hardvera, što je, zapravo, ponovni izvoz (engl. re-export) ili preprodaja robe (merchanting) (U zemlji proizvodimo zanemarivo malo hardvera. Zašto je to tako? E, to je druga priča.). Sve u svemu, godišnji je hrvatski deficit u IT opremi i uslugama oko 430 milijuna dolara. Naravno, za svaku je zemlju poželjno da bilanca izvoza i uvoza robe i usluga bude u ravnoteži, odnosno još je bolje da, ako je moguće, bude u plusu, tj. da je izvoz veći od uvoza. U tom slučaju povećava se broj radnih mjesta u zemlji i doprinos industrije društvenom proizvodu. Ovih nekoliko brojki zorno pokazuje na potrebu daljnjega snažnog povećavanja izvoza IT usluga. I to ne samo zbog, platno-bilančno gledano, ublažavanja IT deficita. Tu su važna, ako ne i važnija, pitanja broja radnih mjesta, odnosno zaposlenosti, te tehnoloških kompetencija zemlje.
Malo IT profesionalaca
Danas hrvatska IT industrija zapošljava oko 16.000 profesionalaca, što je u usporedbi sa zemljama s kojima se želimo uspoređivati zaista malo. A prisjetimo se, riječ je o visokostručnim i dobro plaćenim zanimanjima za razliku od nisko plaćenih radnika u našim tradicionalnim izvoznim industrijama (drvoprerađivačka, metaloprerađivačka, tekstilna i turistička industrija). Uistinu, treba se zapitati gdje ćemo tražiti nova radna mjesta ako ne u propulzivnoj industriji koja diktira globalni razvoj i nezadrživo ekspandira. I to svi bezrezervno prepoznaju. I Europska unija u fokus svog ekonomskog razvoja stavlja ICT industriju i njezin doprinos rastu društvenog proizvoda te otvaranju novih radnih mjesta. Dakle, povećavanje domaće potražnje i posebno izvoza računalnih usluga nezaobilazna je komponenta daljnjeg razvoja zemlje i to treba biti okosnica njezine razvojne strategije. Tomu u prilog idu činjenice da Hrvatska ima povoljan geografski položaj, klimu i kulturu, solidnu infrastrukturu, kvalitetnu radnu snagu i obrazovne kapacitete, tradiciju u primjeni informatičkih tehnologija, da se engleski jezik široko primjenjuje...
Naravno, postoje i ograničenja, od kojih su presudni znanje i volja političke elite da prepozna važnost i ulogu IT industrije te razvojne prilike koje nudi. I da učini sve da se te prilike kvalitetno iskoriste. Da je to moguće, svjedoče i iskustva tranzicijskih zemalja koje su početkom devedesetih u informatizacije jako kaskale za Hrvatskom. A 2013. vrijednost izvoza računalnih usluga iz Slovačke bila je 543 milijuna dolara; Mađarska je pak izvezla IT usluga u vrijednosti od 1,55 milijardi dolara, Rumunjska od 1,67 milijardi te Češka od 2,20 milijardi. Hrvatski izvoz računalnih usluga, rečeno je uvodnoj rečenici, bio je 330 milijuna dolara.