Do ožujka je više od 150 malih i srednjih poduzeća potpisalo ugovore o financiranju vrijedne 3,4 milijarde eura, no većinu će ipak odnijeti veliki projekti, oni iznad 25 milijuna eura
Od planiranih 315 milijardi eura iz famoznoga Junckerova fonda za investicije dosad je ostvareno oko 80 milijardi, moglo se, među ostalim, čuti na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji o investicijskom planu za Europu održanoj u Ljubljani prošli tjedan. Iako je događaj bio usmjeren ponajprije na upotrebu sredstava u prometu, riječi je bilo o svim sastavnicama plana koji je prošle godine predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Cilj je kombiniranjem javnog (21 milijarda eura koje daju EU i Europska investicijska banka) i privatnog ubrzano dosegnuti pretkrizne razine investiranja u Europskoj uniji. Zamisao je da iz 21 milijarde uloženih eura EIB plasira oko 60 milijardi kredita, što bi multiplikacijskim učinkom urodilo s navedenih 315 milijardi eura investicija.
Mali zajedno
Ključni elementi Fonda za strateške investicije (EFSI) financijska su sredstva, tehnička pomoć pri njihovoj upotrebi te poboljšanje investicijskog ozračja u državama članicama (regulativa, zapreke investiranju itd.). Načelno, da bi projekt ušao u razmatranje u sklopu EFSI-ja, mora vrijediti najmanje 25 milijuna eura, no moguće je i kombiniranje manjih u cjelinu. Dosad je u sklopu Fonda odobreno oko 220 projekata, 55 u području infrastrukture i inovacija, a ostatak u financiranju malih i srednjih poduzeća, drugog područja na koje se odnosi EFSI. Do ožujka je više od 150 malih i srednjih poduzeća potpisalo je ugovore o financiranju vrijedne 3,4 milijarde eura.
Inovativni i riskantni
Za sredstva u sklopu EFSI-ja, koji se počeo polako zahuktavati, javiti se mogu sva mala poduzeća s najviše 250 zaposlenih i srednja s do tri tisuće radnika, s time da sjedište u EU nije preduvjet (mogu sudjelovati i poduzeća izvan EU). Nit vodilja Fonda jest financirati inovativne i riskantne projekte, premda visok rizik nije uvjet, nego dodatna mogućnost kako bi se mimo tržišnih uvjeta potaknuli i projekti koje tržište trenutačno ne favorizira. S druge strane, projekt mora biti komercijalno utemeljen, isplativ, tehnički izvediv, usklađen s razvojnim ciljevima EU (održivost i zapošljavanje) i cijena mora odgovarati razini rizika. Sredstvima se pristupa putem nacionalnih razvojnih banaka i lokalnih financijskih posrednika, a pravog sugovornika za financiranje projekta može se naći na internetu.