Zaključak istraživanja o utjecaju visine školarine na razinu upisa u visokoobrazovne ustanove jedan je od kontroverznijih u inače bogatom opusu raznovrsnih istraživanja Europske komisije.
Izvješće objavljeno ovaj tjedan pokazuje da povećani iznos školarina ne utječe negatvino na upise u visokoškolske ustanove, čak ni kod studenata slabijeg imovnog statusa, ako su balansirane potporom u obliku stipendija ili zajmova. Tek veći porast školarina rezultira slabijom razinom upisa, a načelni negativni efekt povišenih školarina očituje se kod starijih studenata.
Oprezni zaključci Studija ‘Imaju li promjene u dijeljenju troškova utjecaj na ponašanje studenata i visokoškolskih institucija’ analizirala je učinak promjena u visini školarina u devet zemalja s različitim sustavima financiranja u proteklih 15 godina, uključujući Austriju, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Mađarsku, Poljsku, Portugal i Južnu Koreju. Istraživanje su proveli njemački Deutsches Zentrum für Hochschul-und Wissenschaftsforschung (DZHW) i Higher Education Strategy Associates (HESA) iz Kanade. U istraživanju, financiranom novcem Komisije, navodi se da povišene školarine nemaju uočljive negativne efekte na upis na fakultete, čak ni u nižim socioekonomskim skupinama. Kakve učinke ima izlazak s fakulteta u debelom dugu, primjerice, istraživanje nije razmatralo, kao ni brojne druge faktore izravno povezane s tom problematikom. Unatoč činjenici da u većini proučavanih zemalja nije bilo većeg efekta, recentni podaci iz Engleske pokazuju povezanost povišene školarine s razinom upisa starijih studenata, premda je prerano donijeti konačne zaključke u tom pogledu.
Naći ravnotežu Nadalje, stipendije i zajmovi presudni su za umanjivanje posljedica povišenih školarina, posebice u ranjivim skupinama, što je osobito vidljivo u zemljama u kojima školarine igraju veliku ulogu, poput Engleske, Kanade i Južne Koreje. U istraživanju koje nije imalo nikakvu ambiciju uzeti širu sliku u razmatranje, a koja izravno utječe i na ponuđene teze, premda je očito dio opsežnije i kontroverzne rasprave, zaključuje se da je ravnoteža između potpora studentima i školarina iznimno bitan faktor u određivanju politike školarina. S druge strane, studija je pokazala i da uvođenje školarina ne znači nužno kvalitetnije obrazovanje, kao i da školarine u javnim institucijama ne utječu izravno na bolju prilagodbu tih institucija potražnji (razvijanje novih programa i kolegija, primjerice). Studija je naručena u sklopu Komisijina programa modernizacije obrazovanja u EU, no u svojim zaključcima ne zagovara konkretne sustave financiranja, za koje uostalom i nije mjerodavna Komisija, već individualne države članice.