Bez busanja u prsa, transparenata, izlijevanja žuči u obrani nacionalnog srebra i slične ikonografije Vlada je u Sabor uputila ‘Stategiju upravljanja državnom imovinom’, dokument koji laburist Dragutin Lesar traži od početka Vladina mandata.
Bit će da je ćirilica zaokupila previše usijanih glava, zbog čega za sadržajnu raspravu o tome što bismo i kako trebali s golemom državnom imovinom (prema njezinu udjelu u BDP-u od čak 68 posto Hrvatska je peta u Europi!) očito nije bilo volje. Srećom, na saborskim će sjednicima biti dovoljno vremena da se pretrese nacionalni, ekonomski, proračunski i svaki drugi aspekt upravljanja nacionalnom imovinom. Dio tih aspekata izlaže nam i Mladen Pejnović, čovjek čijem je Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom povjereno upravljanje milijardama neiskorištenih kuna.
• Koji je cilj ‘Strategije’?- S napuštanjem socijalizma usredotočili smo se samo na društvene stanove i trgovačka društva, drugi oblici imovine kao što su pomorsko dobro, mineralne sirovine, turističko zemljište, robne rezerve, razna prava, koncesije bili su zanemareni. No i to su važni materijalni resursi koji se moraju staviti u funkciju razvoja. Imovina sama po sebi ne rješava ništa ako iza nje ne stoje ideja, plan, strategija. Ako te funkcije nema, onda je ona najčešće predmet špekulacija, a nama je cilj da takvo špekulativno razmišljanje pretvorimo u razvojno. Dovoljno je znati da raspolažemo s više od pet tisuća kilometara pomorskog dobra, to su golemi resursi za razvoj.
• Neće li ti resursi zbog financijskog stanja zemlje više poslužiti za punjenje državnog proračuna, a manje za razvoj? - Naravno da ćemo imovinom vraćati i dugove. Ako imamo bogate resurse, a istovremeno je resurs radne snage opterećen porezima i doprinosima te 60 posto većom bruto cijenom rada od sličnih zemalja, što nam ruši konkurentnost, nije li logično i pravedno da svi resursi počnu pridonositi financiranju? Europska statistika o velikoj državnoj imovini i njezinu malom doprinosu potvrđuje koliko je mrtvog kapitala oko nas.
• Koliko trenutačno ta imovina pridonosi proračunu, a koliko bi mogla? - Danas je samo 0,7 posto BDP-a, toliko proračun na godinu službeno uprihodi od državne imovine. Od nas više zarađuje i Slovenija, u kojoj je udjel državne imovine u BDP-u 44 posto; u Hrvatskoj je to 68 posto. Recimo, pod egidom zaštite prirode Velika Britanija zadržala je samo sedam posto imovine, kod nas je ona veća od 36 posto. Hrvatski standardi ponašanja morat će se sve više voditi europskim, tržišnim kriterijem. Državna imovina razvijenih zemalja nekoliko puta više pridonosi financiranju nego što je to danas slučaj u Hrvatskoj.
>>> Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera