Hrvatska je kao nova članica EU sudjelovala u ovogodišnjem Deloitteovom istraživanju o ulaganjima privatnih tvrtki u područje istraživanja i razvoja te se pokazalo da hrvatske tvrtke u to područje ulažu manje od prosjeka zemalja srednje Europe, a glavni razlozi su manjak novčanih potpora i regulatorna nesigurnost.
U istraživanju provedenom u prvoj polovici 2013. godine sudjelovale su 233 tvrtke iz Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske i Hrvatske, od čega je 31 tvrtka bila iz naše zemlje. Istraživanje se odnosilo na ulaganja u 2012. godini. Oko 90 posto ispitanih tvrtki ulaže u istraživanje i razvoj, a u Hrvatskoj se njih 66 posto izjasnilo da u narednom razdoblju ne planiraju povećavati ulaganja na tom području ukoliko ne dođe do značajnijih promjena u regulatornom sustavu.
- Kao razlog za izostanak ulaganja 43 posto ispitanika u Hrvatskoj navodi kako nije sigurno na koji će način Porezna uprava tretirati troškove istraživanja i razvoja, zbog čega nisu skloni korištenju ovakvog oblika poreznih poticaja, a sličan stav dijeli i četvrtina ispitanika iz Srednje Europe - komentirala je Sonja Ifković, direktorica u Deloitteu zadužena za istraživanje i razvoj. Rezultati ankete također pokazuju da bi se više tvrtki u Hrvatskoj odlučilo na takva ulaganja kad bi bilo više novčanih potpora.
Deloitteov izvještaj pokazuje da su u 2012. godini hrvatske tvrtke u istraživanje i razvoj najčešće ulagale između jedan i tri posto, dok ih je svega 4 posto uložilo više od 10 posto. Za usporedbu, u Slovačkoj je čak 47 posto tvrtki uložilo više od 10 posto prihoda u istraživanje i razvoj. Zanimljivo je da od ispitanih hrvatskih tvrtki njih 30 posto ne zna koliki je točno postotak prihoda u 2012. godini uložilo u istraživanje i razvoj.
Oko deset posto tvrtki u regiji kažu da će smanjiti ulaganja u narednom razdoblju, dok je u Mađarskoj postotak takvih tvrtki čak 20 posto, a Poljska je jedina zemlja regije u kojoj ni jedna tvrtka ne planira smanjenje ulaganja u istraživanje i razvoj.
Na razini EU prosječno se u istraživanje i razvoj ulaže dva posto BDP-a, a u narednom sedmogodišnjem razdoblju od 2014. do 2020. godine ta se ulaganja planiraju povećati na tri posto. U Hrvatskoj je taj prosjek 0,7 posto BDP-a, a do 2020. godine očekuje se povećanje na 1,4 posto. Domaće su tvrtke u istraživanjima dosad najviše koristile državne potpore, ali su to uglavnom velike tvrtke koje su time ostvarivale umanjenje poreza na dobit. Takav model više stimulira veće, profitabilne tvrtke nego startupove te manje i srednje kompanije. S obzirom na ulazak Hrvatske u EU, tvrtkama se otvaraju sredstva strukturnih fondova, ali je za njihovo dobivanje ključna suradnja privatnog sektora i sveučilišta. Deloitteovo istraživanje pokazalo je da tvrtke u Hrvatskoj ne pridaju veliku važnost suradnji s akademskim sektorom.
- Zanimljivo je primjetiti da, unatoč tome što je raspoloživost radne snage na trećem mjestu po važnosti, pristup sveučilištima, istraživačkim institutima i suradnja s njima ocijenjeni su kao najmanje bitan čimbenik povećanja ulaganja. Ovaj bi se rezultat mogao interpretirati kao anomalija istraživanja s obzirom na to da su sveučilišta tradicionalan izvor kvalificiranih i ekonomski najpovoljnijih resursa za aktivnosti istraživanja i razvoja - ističe Ivan Andrišek, viši savjetnik u Deloitteovom Odjelu poreznog savjetovanja.