Ekonomist Su Qingy: Kina može izdržati i vrlo dug trgovinski rat sa SAD-om

Razmišljanje američkog predsjednika, sasvim očito, protivi se ekonomskoj logici i tržišnim zakonima kojima se vode privatne kompanije. Njegovo ponašanje ozbiljna je prijetnja koja može izazvati poremećaj u globalnim dobavnim lancima i naštetiti međunarodnoj trgovini i svjetskom rastu

Osim kineske poduzetnice koja je privukla veliku medijsku pozornost u Hrvatskoj, jedanaesto izdanje Liderove konferencije ‘Dan velikih planova‘ uveličat će još jedan gost iz druge ekonomije svijeta. Mladi kineski ekonomist Su Qingyi održat će predavanje o najzanimljivijoj gospodarskoj temi u globalnim okvirima, trgovinskom sukobu između Kine i SAD-a.

[mks_button size="large" title="Prijavite se na Dan velikih planova" style="rounded" url="http://lider.events/dvp/registracija/" target="_self" bg_color="#1e73be" txt_color="#FFFFFF" icon="" icon_type="" nofollow="0"]

U najavnom razgovoru za Lider znanstvenik iz Instituta za globalnu ekonomiju i politiku Kineske akademije društvenih znanosti dao je uvid u razmišljanja druge strane kakav se rijetko može vidjeti u zapadnome medijskom prostoru, otkrivši, među ostalim, da ne vjeruje u dogovor između dviju sila tijekom Trumpova mandata, kako Kina vidi Hrvatsku i hoće li svijet uskoro potonuti u recesiju zbog trgovinskog rata.

Kako komentirate najnoviji potez američkog predsjednika kojim od američkih kompanija zahtijeva da napuste Kinu?

– Njegov zahtjev suočen je s proceduralnim i poslovnim zaprekama. Primjena Zakona o izvanrednim gospodarskim ovlastima temelji se na postojanju izvanrednog stanja i ne može se upotrebljavati u druge svrhe. Takvo stanje predviđa rat, nemire, terorizam, međudržavno kriminalno djelovanje itd., stoga primjena ovlasti iz tog zakona za jednostrano stvaranje pritiska na druge države nije u skladu s njegovom namjenom. Nadalje, predsjednik SAD-a mora se redovito konzultirati s Kongresom prije i tijekom primjene tog zakona. Jennifer Hillman, bivša članica Prizivnoga suda Svjetske trgovinske organizacije i profesorica na Sveučilištu Georgetown, ističe da čak i kad bi Trump uspio dobiti takve ovlasti, ne bi imao mandat prisiliti kompanije da napuste Kinu. Osim toga, većina znanstvenika, kompanija i javnost u SAD-u protive se povlačenju kompanija iz nje. Razmišljanje američkog predsjednika, sasvim očito, protivi se ekonomskoj logici i tržišnim zakonima kojima se vode privatne kompanije. Njegovo ponašanje ozbiljna je prijetnja koja može izazvati poremećaj u globalnim dobavnim lancima i naštetiti međunarodnoj trgovini i svjetskom rastu.

Slažete li se s mišljenjem mnogih analitičara da je Kina u posljednje vrijeme zauzela tvrđe stajalište prema SAD-u i da, po svemu sudeći, ne očekuje postizanje sporazuma sa sadašnjom administracijom?

– Ne postoje informacije koje bi to potvrdile, ali siguran sam da će u nastavku pregovora američka strana kinesko stajalište doživjeti kao tvrdo. To je normalno zato što se u početku pregovora uvijek lakše dogovoriti o sadržaju, a tek u kasnijim fazama postaje teže postići konsenzus. Kina u ovom trenutku teško može zadovoljiti američke zahtjeve i u isto se vrijeme držati svojih načela. Ona želi postići dogovor koji će biti dobar za obje strane i svjetsku ekonomiju, no kako pregovori napreduju, počinje shvaćati da postoje znatne razlike u nekim stvarima te da bi i uz veće ustupke kineske strane bilo teško postići dogovor. Kad se tomu doda američko eskaliranje uvođenjem novih carina, ne začuđuje uvjerenje Kine da SAD ne pregovara u dobroj vjeri. Posljedica je toga shvaćanje da će biti teško postići sporazum u skorašnje vrijeme.

Dojam je da kineska ekonomija nije toliko pogođena carinama koliko su se u SAD-u nadali, zbog čega je nastao preokret u kojem postizanje dogovora više želi SAD.

– Da, rat je ograničeno utjecao na kinesku ekonomiju. Od druge polovine prošle godine bila je pogođena trgovina između dviju zemalja, uz pad kineskog izvoza od 7,8 posto od siječnja do srpnja 2019. te uvoza iz SAD-a od 28,3 posto. No, ukupno gledano, kineski je izvoz u tom razdoblju ostao relativno stabilan, uz rast izvoza od 0,6 posto i pad uvoza od 4,5 posto. Izravna strana ulaganja rasla su za četiri posto u prošloj godini i iznosila su više od deset posto ukupnih svjetskih izravnih stranih ulaganja, po čemu je Kina bila druga na svijetu i prva među zemljama u razvoju. Jednako je tako kineski BDP rastao 6,3 posto u prvoj polovini godine. Prema Bloombergvim podacima, mnogi proizvodi uključeni u američke carine imaju dominantan položaj u dobavnom lancu, što znači da je američkim uvoznicima gotovo nemoguće zamijeniti ih. Kina pak uvozi iz mnogo različitih zemalja, zbog čega su se dobavni lanci poremetili relativno malo. Drugim riječima, ako postizanje dogovora potraje, Kina si može priuštiti gubitke.