Posljednji podaci Europskog ureda za statistiku o stopama inflacije u Europskoj uniji, eurozoni i državama članicama pokazuju kako bauk deflacije nije ni otprilike nestao, a upareno sa skupnim podacima o gospodarskom rastu, jasno je da nema previše razloga za slavlje.
Europska unija daleko je od uvjerljivih gospodarskih rezultata, koliko god si uporno neki žele dati medalju za sjajno navigiranje kroz ekonomsku krizu. Europska unija u cjelini na samom je rubu propadanja u deflaciju s 0,1 posto inflacije na godišnjoj razini u srpnju, što je znatno lošije od istog razdoblja lani kada je stopa od 0,5 posto već bila zabrinjavajuća. Gospodarski rast moćne Unije bio je majušnih 0,4 posto u drugom kvartalu ove godine uspoređeno s prijašnjim kvartalom i s takvim puzajućim pokazateljima neozbiljno je govoriti o velikom oporavku.
Najbolja Češka
Istodobno BDP je u Sjedinjenim Američkim Državama, s kojima se EU nekako najviše voli uspoređivati, rastao 0,6 posto, ali uz nastavak snažnog oporavka tržišta rada (novih 215 tisuća radnih mjesta u srpnju) i osjetno višim stopama gospodarskog rasta u proteklih nekoliko godina. Kada se pak u usporedbu stavi isto razdoblje prošle godine, Europska unija ima malo bolje rezultate, rasla je 1,6 posto. Onda opet, prema tom pokazatelju, i Grčka je rasla 1,4 posto, ali malo tko ima dojam velikog oporavka. Od članica za koje su podaci bili dostupni, najveći rast u odnosu na kvartal prije ostvarila je Latvija (1,2 posto), dok na sezonskoj razini vodi Češka s robusnim rastom od 4,4 posto. Od onih najproblematičnijih članica, jedino je Španjolska uspoređeno s prošlom godinom ostvarila znatan rast (3,1 posto).
Objašnjenja iz Eurostata
I dok je svaki rast BDP-a dobra vijest, ako ništa drugo onda zbog samog svog postojanja, pokazatelji kretanja razina cijene zapravo su izrazito zabrinjavajući jer relevantan gospodarski razvoj jednostavno ne može postojati usporedo s deflacijom. Tako je čak 11 članica zabilježilo pad opće razine cijena, među kojima je i Hrvatska s -0,2 posto u srpnju. Rekorder je Cipar s padom od čak 2,4 posto, slijede Rumunjska (1,4 posto) i Grčka (1,3 posto), dok drugi spektar liste vode Malta (1,2 posto), Austrija (1,1 posto) i Austrija (0,9 posto). Kako objašnjavaju iz Eurostata, inflacija na godišnjoj razini pala je u 15 država članica, ostala stabilna u četiri i rasla u osam. Trend je u pogledu gospodarskog rata svakako bolji negoli je bio prijašnjih godina, ali Europa puže prema stabilnijem razvoju, pri čemu razina cijena postaje trajan i ozbiljan problem koji ni bjesomučno tiskanje novca iz Europske središnje banke zasad ne uspijeva riješiti. Kada se u miks doda i mali problem goleme prezaduženosti velikog broja članica, od kojih neke nemaju nikakve šanse otplatiti taj dug, ne čini se baš da je cijela ta nezgodna afera s krizom iz 2008. više-manje riješena u Europi. Naprotiv, jedino u Europi još i postoji.