Ako je vjerovati statistici ili, bolje rečeno, interpretaciji statistike, situacija sa zapošljavanjem u Europskoj uniji počela se popravljati. U nekim je zemljama, doduše, stopa nezaposlenosti dosegnula takve razine da će biti potrebno još niz godina za istinski pozitivne brojke, ali u danoj situaciji i dobar je trend velika stvar.
Prema kvartalnom pregledu zaposlenosti Europske komisije, gotovo sva područja ekonomije sada pokazuju znakove kontinuiranog oporavka, kao što su pad nezaposlenosti, povećanje broja stalnih radnih mjesta, smanjenje stope nezaposlenosti kod mladih, što je posebno bolna točka, ali i prvi put od izbijanja krize – pad dugotrajne nezaposlenosti. Rast ipak nije pretjerano impresivan, riječ je o anemičnih 0,2 posto u trećem kvartalu prošle godine uspoređeno s istim razdobljem godinu prije, a i ukupni postotak dugotrajne nezaposlenosti i dalje je visokih 4,9 posto. Nemalih 12,4 milijuna građana nezaposleno je više od godinu dana, a polovica tog broja nije uspjela naći posao ni nakon dvije godine.
Velike razlike
Apsolutne brojke još su daleko od zadovoljavajućih, zemlje poput Grčke i Španjolske nastavljaju bilježiti iznimno visoke stope nezaposlenosti (26, odnosno 23,2 posto), a u mnogim drugim državama članicama ta je brojka još uvijek dvoznamenkasta. Ipak, na razini Unije, zaposlenost se povećala za jedan posto u posljednjem kvartalu prošle godine uspoređeno sa zadnjim kvartalom 2013., odnosno 0,2 posto uspoređeno s kvartalom prije. Kao i u svemu ostalome, razlike između članica prilično su velike, pa je tako najniža nezaposlenost zabilježena u Njemačkoj i Austriji (4,8 odnosno 5,3 posto), što je gotovo optimalna razina zaposlenosti, a situacija je uvjerljivo najgora u Grčkoj i Španjolskoj. Što se tiče dugotrajne nezaposlenosti, Hrvatska je u razredu s najslabijim učenicima i to visokoplasirana na trećem mjestu, odmah iza Grčke (19 posto) i Španjolske (12,6 posto) s 9,7 posto. Slijede Slovačka (devet posto), Portugal (osam posto), Italija (7,4 posto) i Cipar (7,8 posto).
Još milijarda eura za mlade
I drugi kronični problem, nezaposlenost mladih, usprkos poboljšanom trendu ne odlazi željenom brzinom. U padu je od pretprošle godine u EU, ali ostaje na visokoj razini od 21,1 posto. U svrhu ubrzavanja rješenja tog problema, Komisija je u veljači predložila još milijardu eura za ovu godinu u sklopu Inicijative za zapošljavanje mladih (Youth Employment Initiative). Eventualni efekt toga vjerojatno se neće statistički osjetiti prije sljedeće godine.
Ako nešto pokazuju ti zapravo tužni podaci, to je koliko je težak i kronični bolesnik Europska unija pod suverenim njemačkim vodstvom postala. Usporedive ekonomije svijeta odavno su ostavila takve brojke iza sebe i više se ni ne koriste krizom kao referentnom točkom za svoju trenutačnu statistiku, a EU je sretan i malom zrakom sunca.