Sobzirom na podulji odmor činovnika u europskim institucijama, vijesti iz Europske unije uglavnom se oslanjaju na rad Europskog ureda za statistiku u kojem je netko ipak ostao raditi i tijekom kolovoza.
Nastavno na trenutačno jedinu temu u sklopu europskih poslova, Eurostat je objavio vrlo zanimljivo istraživanje o obrazovnim karakteristikama državljana trećih zemalja, popularno imigrantima, i usporedio ih s vršnjacima koji imaju u posljednje vrijeme posebno žuđenu putovnicu neke od članica EU.
Indikatori integriranosti
Istraživanje objavljeno prošli tjedan samo je dio šireg niza istraživanja radi analize integriranosti imigranata u članicama Unije, ali daje vrlo indikativan presjek (ne)uspješnosti integracije. Tako je istraživanje pokazalo znatan nerazmjer između državljana EU i državljana trećih zemalja kada je riječ o obrazovnim pokazateljima. Kako iz Ureda objašnjavaju, očito obrazovanje ‘ne daje samo vještine potrebne za uspješno sudjelovanje na tržištu rada, već pridonosi aktivnoj participaciji imigranata komuniciranjem kulture i vrijednosti društava u kojima se nastanjuju‘. A kako život odmiče, sve manje imigranata sudjeluje u toj komunikaciji. Mladih koji rano napuštaju obrazovanje ili izučavanje zanata dvostruko je više među građanima trećih zemalja uspoređeno s građanima EU te su skloniji naći se u kategoriji nezaposlenih, što njihovu integraciju dodatno otežava.
Prema sva tri izdvojena kriterija, državljani trećih zemalja stoje osjetno lošije od državljana članica u kojima žive, pa tako 30,2 posto imigranata u dobi od 30 do 34 godine ima tercijarno obrazovanje uspoređeno s 38,5 posto državljana promatrane članice EU, njih 20,6 posto u dobi od 15 do 24 nema ni posao niti se obrazuje, što je primjenjivo na samo 12 posto domicilnog stanovništva, i njih 25,5 posto u dobi od 18 do 24 napustilo je školovanje prerano, potez na koji se odlučilo samo 10,2 posto državljana promatrane članice. Koliko su loši pokazatelji za imigrante dobro ilustrira želja EU da smanji udio onih koji napuštaju školovanje prerano ispod deset posto.
Slaba točka – srednja škola
Kad je riječ o distribuciji različitih razina obrazovanja, imigranti jednako tako stoje osjetno lošije od domaćeg stanovništva. U populaciji od 18 do 64 godine 23 posto je visokoobrazovanih imigranata i 27,3 posto građana zemlje domaćina, ali je nerazmjer znatno veći na dvjema nižim razinama. Srednje obrazovanje ima 33,1 posto imigranata, uspoređeno s 49,4 posto lokalnog stanovništva, dok je udio niskoobrazovanih kod domaćina 23,4, a kod imigranata čak 43,9 posto. Drugim riječima, gotovo polovina imigranta ima samo osnovno obrazovanje.