Prema Eurobarometru, 61 posto građana Unije euro smatra dobrim za svoju zemlju, što je četiri posto više nego lani. Njime su najzadovoljniji bogati Luksemburžani, ali potpora mu raste i u Portugalu i Grčkoj
Usprkos gotovo kontinuiranoj krizi eura u proteklih nekoliko godina i snažnom manjku želje kod većine članica izvan zajedničke valute da joj se pridruže, javno mnijenje više nego ikad podupire euro. To je osnovni zaključak najnovijeg istraživanja Eurobarometra, u kojem je 61 posto ispitanika reklo da euro smatra dobrim za svoju zemlju, što je četiri posto više nego lani i najviše otkada se anketa provodi (od 2002.). Zanimljivo je da su eurom najzadovoljniji Luksemburžani (79 posto), državljani jedne od najbogatijih članica, a iza njih su Irci (75 posto), čije je ‘spašavanje‘ umnogome bilo uvjetovano upravo članstvom u eurozoni. Irsku je, naime, trebalo malo nagovarati na primanje pomoći nakon što je ocijenjeno da bi bilo bolje preventivno djelovati nego prepustiti stvari da idu svojim tijekom.
Potpora reformama...
Ista, pomalo iznenađujuća logika, stoji u izvješću, vrijedi i za druge zemlje koje su trebale kredite eurozone, poput Portugala (61 posto pozitivno mišljenje, skok od 11 posto), Španjolske (64 posto; osam posto više), Cipra (50 posto; osam posto više), Grčke (65 posto; šest posto više) i Italije (49 posto; šest posto više). Isto tako, čak 71 posto građana smatra euro načelno dobrim za EU u cjelini, a jedino je u Italiji od svih 19 članica potpora niža od 50 posto.
Telefonsko istraživanje na uzorku od nekih 17,5 tisuća ispitanika načelno implicira da građani eurozone srcem i dušom podupiru prevladavajući način razmišljanja na razini država u eurozoni, poput potrebe za rezanjem, reformom i koordinacijom napora u tom pogledu. Tako 78 posto anketiranih vjeruje u nužnost velikih reformi kako bi se poboljšala ekonomija, 77 posto ih podupire veću štednju vlade zbog starenja populacije (isplata mirovina), a 71 posto misli da bi reforme bile efikasnije kada bi se implementirale koordinirano na razini EU.
...ali ne i rezanjima
Nešto konkretnija pitanja otkrivaju ipak znatno konfuznije razmišljanje u kojem građani načelno podupiru reforme, ali mnogo manje ono što konkretno stoji iza njih. Samo 27 posto spremno je na dizanje granice za starosnu mirovinu, iako se premoćna većina slaže s potrebom štednje zbog mirovinskog sustava kao i da je mirovinski sustav važan.
Građani su jednako vrludali i na donekle nevažnim pitanjima o kovanicama. Tek njih 29 posto drži da ima previše kovanica s različitim vrijednostima, pri čemu je velika većina njih za ukidanje kovanica od jednog i dva centa. No kada su svi ispitanici bili upitani bi li poduprli ukidanje tih kovanica i obvezno zaokruživanje cijena na najbližih pet centa (gore ili dolje), čak 59 posto bilo je za, samo 38 protiv. To istraživanje javnog mnijenja, dakle, uspjelo je dokazati samo jednu stvar – da javno mnijenje najviše ovisi o formulaciji pitanja.