21. prosinac 2015.

Grupa Končar planira u 2016. godini u izvozu povećanje prihoda od prodaje za 14 posto

Miro Soldić
Miro Soldić

Uprava Končar – Elektroindustrije je na današnjoj konferenciji za novinare predstavila procjenu poslovanja kompanije za ovu godinu te plan poslovanja za 2016. godinu.

- Najavljivali smo 2015. kao dobru godinu jer smo imali vrlo visoku ugovorenost. Završili smo s rastom od 15 u odnosu na prethodnu godinu, od čega na izvoz otpada 43 posto. Izvoz nam je nešto malo pao zbog pojačanih aktivnosti na domaćem tržištu. Vrlo je bitno da smo na 3 milijarde kuna prihoda ugovorili 2,9 milijardi novih poslova, to je jako dobro. Dosta smo se angažirali oko izvoza, bili smo na 21 sajmu i skupu diljem svijeta, a sve to skupa smo ostvarili s istim brojem zaposlenih tako da nam je prihod po zaposlenom oko 830 tisuća kuna – kazao je predsjednik uprave Darinko Bago.

Istaknuo je kako su investirali preko 120 milijuna kuna, od čega je 40 posto uloženo u razvoj. Predstavio je najvažnije projekte u ovoj i prošloj godini među kojima je i isporuka 16 niskopodnih vlakova za HŽ najavivši kako iduće godine planiraju prihode veće između dva i tri posto, ovisno u uspješnosti ugovaranja. Konsolidirana bruto dobit za 2015. iznosi oko 150 milijuna kuna, što je na razini plana, dok u idućoj godini planiraju rast za 19 posto, odnosno konsolidiranu bruto dobit u iznosu od 178 milijuna kuna.

Prema usvojenom planu za 2016. godinu, društva Grupe Končar planiraju ostvariti prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 3,12 milijarde kuna, što je 73,8 milijuna kuna ili 2,4 posto više od procjene ostvarenja za 2015. godinu. Pritom se prihodi od prodaje na domaćem tržištu procjenjuju u iznosu od 1,63 milijarde kuna, što je 6,2 posto manje od procjene ostvarenja u ovoj godini, dok se u izvozu planira povećanje prihoda od prodaje za 13,9 posto, na 1,49 milijardi kuna. Udio izvoza u ukupnim prihodima povećao bi se tako za pet postotnih bodova u odnosu na procjenu za ovu godinu, a iz Končara kao zemlje u koje se planira izvesti najveći dio proizvoda i usluga navode Njemačku (166,5 milijuna kuna), Švedsku (154,7 milijuna kuna), Sloveniju (105,3 milijuna kuna) te Bosnu i Hercegovinu (98,7 milijuna kuna).