14. ožujak 2015.

Hoće li HEP i HAC biti dobre investicijske prilike?

Dvije velike državne tvrtke mogu izgledati kao dobra prilika za zaradu investitora, no dobro razmislite prije ulaganja u HEP i HAC. Špekuliranje ostavite profesionalcima. Upustite li se ipak u investiciju, morate predvidjeti sve ishode. I nikako ne dižite kredit za dionice. Na burzi igrajte samo s viškom novca, s kojim možete zaraditi, ali nije tragedija ako ulog i propadne

O ovoj temi više možete pročitati u novom broju Lidera, a sad vam donosimo sedam ključnih pitanja na koja svaki ulagač treba znati odgovor prije kupnje dionica

1. Prihodi u posljednjih nekoliko godina Jesu li rasli ili nisu? Posljednjih godina bilo je mnogo kiše, zbog čega su hidroelektrane više radile, stoga je HEP imao mnogo veće prihode. S druge strane, je li lošije vrijeme utjecalo na broj turista koji se voze autocestama, odnosno bi li se više vozili da je vrijeme bilo bolje?

2. Tko ostaje većinski ili najveći vlasnik i u kojem omjeru? Na HEP-ovu primjeru država bi ostala vlasnica 75 posto. Upravljanje bi bilo transparentnije, no poslovanje bi i dalje ovisilo o tome je li resorni ministar ili premijer ustao na lijevu ili desnu nogu. Na glavnoj skupštini država bi i dalje imala presudan utjecaj. U slučaju HAC--ONC-a država bi, prema sadašnjim najavama, ostala 49-postotna vlasnica, što bi trebalo značiti preustroj poslovanja i restrukturiranje. Novi dioničari, pogotovo ako u priču uđu mirovinski fondovi, mogli bi više utjecati na poslovanje. 

3. Usporedba s drugim sličnim tvrtkama u regiji HEP je prema ovom kriteriju vrlo sličan ostalim poduzećima iz bivših komunističkih zemalja. Sva ona posluju na sličnim modelima i sličnim načinom upravljanja. Većina ih je privatizirana kao integrirano poduzeće, odnosno poduzeća nisu izdvojena iz grupacije. 

4. Stupanj zaduženosti HAC bi prema svome modelu poslovanja mogao lako izdržati velik dug. EBITDA marža jest između 50 i 70 posto. Međutim, sadašnje je stanje neizdrživo. Dug je trideset milijardi kuna, a prihodi oko dvije milijarde. Država je od osnutka HAC-a svake godine dokapitalizirala tu tvrtku za iznos kamata i glavnice kredita. HEP pak nije jako zadužen. 

5. Rizici poduzeća i poslovanja u budućnosti U svakom prospektu uprava je dužna navesti rizike koji utječu na poslovanje. Osim kreditnih i valutnih rizika HAC-ovi su rizici mogući pad prometa na autocestama i globalni rast cijena goriva, a najveći su rizici za HEP presporo obnavljanje termoelektrana i prevelika ovisnost o hidrologiji, iz čega proizlazi moguća velika ovisnost o skupoj uvoznoj električnoj energiji.

6. Za što će se iskoristiti novac dobiven u IPO-u? Ako novac od IPO-a u HEP-ovu slučaju bude iskorišten za nova ulaganja i modernizaciju termoelektrana, to bi bio dobar potez jer bi dao smjer poslovanja tvrtki i nadu u uspjeh u budućnosti. U HAC-ovu slučaju novac od IPO-a iskoristio bi se za djelomično krpanje duga. U vlasnišvo ulaze novi igrači i počela bi rekonstrukcija tvrtke. Zato je monetizacija bolji potez jer se novac dobije odmah, restrukturiranje bi se provelo brže, a država bi za trideset godina dobila natrag stabilnu tvrtku. 

7. Politika isplate dividende Svaka tvrtka u IPO-u mora navesti hoće li i u kojim iznosima isplaćivati dividendu. U HEP-ovu slučaju dividenda bi se mogla očekivati ako bi hidrološka godina bila dobra, no ne može se unaprijed planirati. Također, ako bi počela modernizacija hidroelektrana i termoelektrana, to bi značilo da tvrtka u bliskoj budućnosti neće isplaćivati dividendu. HAC nikako ne može obećati dividendu dokle god dugove ne stavi u održive okvire. Tek bi se onda možda mogli početi isplaćivati.