16. srpanj 2016.

Hrvatske tvrtke postaju konkurentnije na kanadskom tržištu

Usporedno s TTIP-om u tijeku je priprema za potpisivanje sporazuma CETA između Kanade i Europske unije. Riječ je o sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu kojemu je cilj učvrstiti osnovnu povezanost dviju država. CETA obuhvaća sva područja našega širokog trgovinskog odnosa s Europskom unijom, uključujući proizvode, usluge, ulaganja, javnu nabavu i regulatornu suradnju. – Kanada pozdravlja nadolazeće potpisivanje sporazuma CETA s našim europskim partnerima planirano ove i njegovu provedbu početkom sljedeće godine – poručuju iz Veleposlanstva Kanade u Republici Hrvatskoj. Europska komisija predložila je Vijeću EU usvajanje CETA-e kao mješovitog sporazuma, što znači da bi države članice također trebale ratificirati sporazum u skladu s vlastitim procedurama za ratifikaciju. No predviđa se da će se veći dio sporazuma CETA-e moći privremeno primjenjivati jednom kada Vijeće EU i Europski parlament daju zeleno svjetlo sporazumu. Da se sve ne svede samo na sporazum koji su potpisali birokrati negdje u Bruxellesu i tiče se samo njih, CETA bi trebala imati pozitivan utjecaj i na hrvatske poduzetnike. Kad CETA stupi na snagu, gotovo sav hrvatski izvoz u Kanadu bit će oslobođen carine. Iz kanadskog veleposlanstva navode, među ostalim, da su ključni dijelovi hrvatskog izvoza u Kanadu informatičko-komunikacijske tehnologije i elektrotehnički proizvodi (prema prošlogodišnjim podacima hrvatski izvoz u Kanadu iznosio je 5,7 milijuna eura s trenutačnom kanadskom carinskom stopom do 6,5%), metali i minerali (izvoz vrijedan 2,7 milijuna eura s trenutačnom kanadskom carinskom stopom do 6,5%) te namještaj (1,6 milijuna eura s trenutačnom kanadskom carinskom stopom do 15,5%). CETA će također omogućiti tvrtkama u Kanadi i EU neograničen pristup natječajima javne nabave, a procjenjuje se da je kanadsko tržište javne nabave vrijedno 127 milijardi eura. – Prilika je to za naše izvoznike, posebno namještaja, jer ukida se carina od 40 posto koju je Kanada imala. Zbog toga će hrvatske tvrtke na tom tržištu biti znatno konkurentnije. I hrvatski su iseljenici u Kanadi to prepoznali mnogo prije nego domaći Hrvati te su se mnogi javili želeći otvoriti podružnice svojih kompanija u Zagrebu iz kojih će pokrivati cijeli EU. Prilika je to za povezivanje hrvatskih izvoznika s tim tvrtkama – kazao je Branko Baričević, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj na nedavnoj Liderovoj konferenciji o izvozu. No da ne ide sve glatko upozorio je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec. Problem je, kaže, u tome što EU nije uveo vize za građane SAD-a i Kanade prema načelu recipročnosti, a trebao je.