Prošla je godina za tisuću najvećih kompanija u Hrvatskoj bila u znaku neizbježne recesijske posljedice - smanjenja dobiti. Iako je najveći krivac za pad ukupne dobiti Ina, koja je iz lanjske dobiti od 1,6 milijardi kuna ove godine završila u minusu od 1,9 milijardi kuna, generalni trend topljenja profita je, čini se, nezaustavljiv.
Lani je, naime, Brodosplit svojom knjigovodstvenom dobiti od 2,6 milijardi kuna fiktivno povećao i ukupnu dobit 1000 najvećih, a to čini i ove godine s oko 720 milijuna kuna knjigovodstvene dobiti, pa bi kada bi se uzele u obzir stvarne dobiti i usporedile zadnje dvije godine zaključak o znatnom padu profitabilnosti bio još jasniji.U svakom slučaju, podaci Financijske agencije (Fina) o poslovanju 1000 najvećih hrvatskih kompanija u 2013. godini pokazuju da je prošla godina donijela stagnaciju u prihodima i pad dobiti.
Nestaju rezerve
Ukupan prihod 1000 najvećih u 2013. iznosi 425 milijardi, što je za jedan posto više od prihoda ostvarenog u 2012. godini. No to je jedan posto manje nego što je ostvarilo 1000 najvećih iz 2012. Najveće tvrtke ostvarile su lani dobit od 9,8 milijardi, što je 23 posto manje od prošle godine, a u usporedbi s lanjskih 1000 najvećih, čak 41 posto manje. Pritom se broj zaposlenih, kojih je lani bilo 376.452, a godinu prije 373.653 (porast od 0,75 posto), održao u fazi stagnacije jer kompanije očigledno nisu išle u velike rezove broja zaposlenih.No što nam govore svi ti trendovi? Koliko će se dugo držati prihodi i zaposlenost ako dobit pada iz godine u godinu? Rezervi iz kojih se može zagrabiti i prostora za rezanje sve je manje, što neizbježno utječe na profitabilnost i potencijal za daljnji rast. Osim toga i prihodi stagniraju. Tek polovica od deset najvećih kompanija je imala kakav-takav rast prihoda, a ista je situacija kada se uzme u obzir prvih 50 na listi 1000 najvećih u prošloj godini.
Najveći skok
Poredak na vrhu liste 1000 najvećih isti je kao i 2012. godine. Ina je obranila lidersku poziciju i ostvarila najveći prihod u 2013. (26,4 milijardi kuna, 1,1 milijardu, odnosno 4,05 posto manje nego 2012.), a slijede HEP s 13,7 milijardi (-0,26 posto) i Konzum s 13,4 milijarde kuna (-0,82 posto). Zagrebačka banka je sa šestog mjesta skočila na četvrto, HT je zadržao petu poziciju, a Prirodni plin pao je s četvrtog na šesto mjesto, zamijenivši mjesto sa Zagrebačkom bankom. Slijede još dvije HEP-ove tvrtke – HEP - Operator distribucijskog sustava (s 10. na sedmo mjesto) i HEP - Proizvodnja (osma), Zagrebački holding (s 12. na deveto mjesto), a deset najvećih zatvara Petrol (bivši Europetrol). Upravo je Petrol ostvario najveći rast prihoda među njima (67,18 posto) i skočio s 22. na 10. mjesto. To je ujedno i najveći skok među prvih 50 na listi, a slovenski Petrol zahvaljuje ga ujedinjenju poslovanja više tvrtki [hrvatske tvrtke kćeri Petrola d.d. iz Ljubljane, Petrola Hrvatska d.o.o. i Petrola d.o.o. (bivši Euro-Petrol d.o.o., koji je Petrol potkraj 2012. u potpunosti otkupio od Joze Kalema)] pod jedinstvenim brendom Petrol na hrvatskom tržištu. Ostvare li se najave Petrola, koji pokreće investicijski ciklus s ciljem da se broj benzinskih postaja do 2016. poveća na njih 120, mogao bi pretendirati i na višu poziciju.
Manje milijardera
Nakon Petrola najveći skok i iznenađenje u pogledu rasta prihoda među prvih 50 ostvarila je HEP-ova tvrtka HEP -Operator distribucijskog sustava, s rastom prihoda od 20,6 posto, prihod Zagrebačkog holdinga lani je porastao 20,17 posto, a Jamnica je ostvarila 22,9 posto veći prihod nego u 2012. godini. Najveći negativni predznak imali su Prirodni plin, čiji se prihod smanjio 16,3 posto, Petrokemija (-15,3) i Hypo-Alpe-Adria-Bank (-15,9 posto).Na listi 1000 najvećih za 2013. godinu nalazi se 76 kompanija s prihodom većim od milijardu kuna, lani je bilo 80 milijardera, a godinu prije 85. Taj podatak također ukazuje na trend smanjivanja veličine hrvatskog biznisa u cjelini. Prošle je godine listu milijardera zatvorio Siemens s prihodom koji je neznatno prešao tu magičnu granicu od milijardu kuna. Lani je za plasman na peto mjesto na listi 1000 najvećih trebalo uprihoditi 6,6 milijardi kuna, a godinu prije 7,2 milijarde kuna. No za deseto mjesto lani je trebalo 4,3 milijarde kuna prihoda, u 2012. nešto manje, odnosno 4,2 milijarde kuna, a u 2011. 3,9 milijardi kuna prihoda.
Pirovi i ini dobitaši
Nakon što mu je u 2012., zbog knjigovodstvenih razloga koji su na to mjesto umjetno doveli Brodogradilište Brodosplit, izmakla titula najvećeg dobitaša, HT se lani njome ponovno okitio. Iako najveći domaći telekom već nekoliko godina bilježi minus i u prihodima i u dobiti pod pritiskom negativnih trendova na tržištu i regulatornih mjera, HT i dalje ima najveću dobit od svih kompanija u Hrvatskoj. U 2013. dobit mu je iznosila 1,6 milijardi kuna, što je 21,7 posto manje nego godinu dana ranije. Na drugom mjestu među najvećim dobitašima nalazi se Privredna banka Zagreb s 783 milijuna kuna dobiti, a na trećem HEP (776 milijuna kuna). Brodograđevna industrija Split, kako se sada zove krovna kompanija splitskog škvera, ponovno se našla na listi najvećih dobitaša, na petom mjestu, ali i ovaj put zahvaljujući knjigovodstvenim, a ne stvarnim razlozima. Naime, takav rezultat je, kažu u Brodosplitu, posljedica knjiženja svih budućih prihoda temeljem ugovora u prodaji i prijenosu dionica, a ne isključivo poslovanja. Zanimljivo je da su među deset najvećih dobitaša čak tri tvrtke iz HEP-ove grupe: HEP (3.), HEP - Proizvodnja (4.) i HEP - Operator distribucijskog sustava (6.). Zajedno imaju 2,2 milijarde dobiti, odnosno 600 milijuna od najvećega pojedinačnog profitaša. Među najvećim dobitašima još su Zagrebačka banka (576 milijuna kuna), ENI Croatia (553 milijuna), Adris grupa (426 milijuna), koja se vratila u društvo najvećih dobitaša, te Jamnica (412 milijuna kuna). Iz top 10 dobitaša ispale su Erste&Steiermärkische bank, Pliva Hrvatska u CMC Sisak.
Pobjednik, a gubitnik
Iako je i dalje prva na listi najvećih hrvatskih kompanija zahvaljujući najvećem prihodu, Ina je u 2013. ponijela nezahvalnu titulu najvećega gubitaša. Tim više što je godinu ranije bila kompanija s najvećom dobiti. Ina je, naime, lani zabilježila gubitak od 1,9 milijuna kuna, pri čemu je gubitak iz osnovne djelatnosti iznosio 1,57 milijardi kuna. Kako su objasnili u najvećoj naftnoj kompaniji, na financijske rezultate prošle godine velikim su dijelom utjecali vanjski i izvanredni faktori. Ispravljena je vrijednost sirijske imovine uzimajući u obzir produžene političke i sigurnosne rizike, čime je dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 1504 milijuna kuna. S obzirom na ostvarene gubitke i općenito nepovoljna kretanja europskog rafinerijskog okruženja, umanjili su i vrijednost imovine rafinerija i marketinga za 738 milijuna kuna, a retrogradni porezi vezani uz vlastitu potrošnju rafinerija dodatno su opteretili rezultat za 220 milijuna kuna. Prirodni plin, koji je lani bio na prvom mjestu liste gubitaša, ove je godine zauzeo drugo mjesto s gubitkom od 803 milijuna kuna. Slijede Hypo Alpe-Adria-Bank s gubitkom od 622 milijuna kuna, Agrokor s 531 milijun kuna gubitka te Tele2 s gubitkom od 450 milijuna kuna. Među top 10 gubitaša još su Zračna luka Zagreb (402 milijuna kuna), Uljanik brodogradilište (386 milijuna kuna), HŽ Putnički prijevoz (365 milijuna kuna), Osijek-Koteks (336 milijuna kuna) i Petrokemija (329 milijuna kuna). Za razliku od godine prije, lani na listi najvećih gubitaša nije bilo Konstruktor-inženjeringa, Tankerske plovidbe, Croatia Airlinesa, Mercator-H-a, HEP- Toplinarstva, Instituta IGH-a, Belišća, Dalekovoda i TŽV Gredelja.
Tržišna samodovoljnost
Kao i obično, najveću dobit u odnosu na prihode imaju krovne, holdinške kompanije bez zaposlenih poput Cervesia Zagreb, vlasnika Zagrebačke pivovare, i Heineken Adrije, vlasnika Karlovačke pivovare, te Adris grupe. Slično je s društvima za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima (Allianz, Raiffeisen), a primjerice Super Sport, lanac kladionica, iz osnovne djelatnosti ostvario je udio dobiti u prihodima od 61,9 posto.Za razliku od cjelokupnoga gospodarstva, 1000 najvećih kompanija lani je ostvarilo pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Izvezle su 70 milijardi kuna, a uvezle 64 milijarde. No to je slabiji rezultat nego godinu ranije, kad je izvoz bio sedam milijardi veći od uvoza (73:66 milijardi), i pokazuje još jednu negativnu posljedicu pete godine recesije: Hrvatska usprkos tome što je drugu polovicu 2013. provela kao članica EU nastavila je autarkični trend zatvaranja. Manje uvozimo jer nemamo novca, a nemamo ni ambicije da potaknemo izvoz, koji je kod 1000 najvećih kompanija u 2013. bio tri milijarde kuna, odnosno četiri posto manji nego u 2012. godini.
Izvoz-uvoz
Najveći izvoznici u prošloj godini bili su Ina s 8,3 milijarde kuna izvoza, Pliva Hrvatska (2,1 milijarda) i Boxmark Leather (1,9 milijardi). Poredak najvećih izvoznika ostao je isti, ali Ina i Pliva zabilježile su smanjenje iznosa izvoza, a Boxmark Leather ostao je na istoj razini. Ina je tako prošle godine imala gotovo 10 posto manji izvoz u odnosu na 2012. Lani se samo pet tvrtki moglo pohvaliti da su izvozni milijarderi, a magičnu brojku od milijardu kuna izvoza godinu ranije dohvatilo je sedam tvrtki. U društvu izvoznih milijardera još su Petrokemija i Croatia Airlines, a među najvećim izvoznicima, ali s izvozom manjim od milijardu kuna još su Ericsson Nikola Tesla, ENI Croatia, Podravka, TLM TVP i Končar energetski transformatori. U odnosu na 2012. godinu među najvećim izvoznicima više nema Tankerske plovidbe, Uljanik brodogradilišta i Benetton tekstila. Najveći uvoznik u 2013. bila je Pliva, koja je skočila s prošlogodišnjega trećeg mjesta među najvećim uvoznicima na prvo s iznosom uvoza od 1,55 milijardi kuna. Slijedi je HEP (1,52 milijarde), koji je lani bio na prvom mjestu, te Boxmark Leather, kao i Pliva visoko među najvećim izvoznicima i uvoznicima. Na listi najvećih uvoznika još su tradicionalno M SAN grupa, Konzum, Lidl, Petrol (bivši Europetrol), HT s dvoje novih - Crodux derivati dva (bivši OMV Hrvatska) i Porsche Croatia (bivši P.Z. Auto).
Varljive plaće
Tisuću najvećih tvrtki i lani je plesalo na gotovo istom broju zaposlenih kao i godinu ranije - 376.671 zaposleni smanjenje je od 2129 radnih mjesta. No indikativno je da nijedna tvrtka među deset najvećih poslodavaca nije povećala broj zaposlenih. Doduše, nisu ga ni znatnije smanjivale, što pokazuje da još nema ozbiljnijeg restrukturiranja velikih državnih i paradržavnih organizama, koji čine polovicu najmnogoljudnijih tvrtki: (Zagrebački holding, Hrvatska pošta, HEP - Operator distribucijskog sustava, Hrvatske šume i HŽ infrastruktura. Najveći poslodavac ostao je Zagrebački holding s 11.216 zaposlenih, 407 manje nego u 2012. S druge je strane 16 tvrtki koje nisu evidentirale ni jednoga zaposlenog, a najveća je među njima (prema prihodu) TE Plomin, koji je sa 788 milijuna kuna na 102. mjestu. Podaci o plaćama ponekad znaju zavarati (a i iz Fine kažu da tvrtke najviše griješe baš u iskazivanju plaća), ali su ipak indikativni. Adris je uobičajeno u vrhu, ali ako netko misli da bi bilo dobro zaposliti se u riječkom Rosettiju, valja odmah upozoriti da se prosječna neto plaća od 42.545 kuna odnosi na tvrtku s dvoje zaposlenih.
Novi u klubu
Uvijek su zanimljivi ‘pridošlice’ ili novi članovi kluba 1000 najvećih. Među njima je ove godine 112 tvrtki. Iako su među njima i tvrtke koje prethodne godine nisu na vrijeme dostavile financijske izvještaje (poput Philip Morrisa Zagreb i Mesne industrije Vajda) ili one koje su doživjele velike vlasničke i organizacijske promjene (poput Brodograđevne industrije Split, koja je porasla s 9,5 milijuna na 1,4 milijardu kuna prihoda), tu ima svakako još zanimljivih tvrtki. Pružne građevine zauzele su tako 135. mjesto, Trina Solar (Schweiz) AG, podružnica Zagreb je 197, a na ovogodišnjoj listi su novi i HAC - održavanje i naplata cestarine (200. mjesto), Yingli (217), H-Abduco (244.), Agencija Alan (252.), Zara Hrvatska (263.)... Zanimljive su i tvrtke koje su u godinu dana ostvarile najveći rast: Đuro Đaković holding najviše je skočio, čak 666 mjesta (s 978. na 312. poziciju), a slijedi ga BAT Hrvatska sa skokom od 623 mjesta (s 941. na 318.). Među ‘skakačima’ su i Bipa, Auro domus, Imperial Tobacco Zagreb, Feroimpex automobilska tehnika...
Alarmantni popisi
Na drugoj su strani tvrtke koje su ispale s liste. Osim deset tvrtki koje nisu predale financijske izvještaje, na toj su alarmantnoj listi Kerum, Investco, PB grad, Dubrovnik Babin Kuk, Anciona - vjetroelektrane... Upozoravajuća je i lista tvrtki s najvećim padom plasmana. Distripress je izgubio 534 mjesta, Projektgradnja 529, a na toj su listi i poznati veliki ‘bolesnici’ - Montmontaža, Ingra, Nexe grupa...
Od 50 sektora koji su zastupljeni na listi 1000 najvećih i u 2013., kao i u 2012. njih 14 je bilo u minusu. No najveći gubitnik ove godine nije bio sektor građevinarstva kao na prošlogodišnjoj listi, što može zahvaliti Ininom gubitku, koji je cijeli sektor odveo u minus od 2,08 milijardi kuna. Drugi najveći gubitaški sektor je promet (kopneni prijevoz tereta i cjevovodi), s ukupnim gubitkom od 318,4 milijuna kuna, a građevinski sektor, kojeg je recesija žestoko udarila, na trećem je mjestu s gubitkom od 248,5 milijuna kuna.
Najbolji sektori
Najprofitabilniji sektor u prošloj godini bila je energetika zahvaljujući dobrim rezultatima HEP-a i njegovih kompanija. Na drugom mjestu je sektor telekomunikacija i pošte, koji se još uvijek drži visoko zahvaljujući velikoj dobiti HT-a iako je dobit od 1,5 milijardi kuna u 2013. osjetno manja od 2,3 milijarde kuna iz prethodne godine.Najveće iznenađenje je dosad najprofitabilniji bankarski sektor, koji je pao na treće mjesto jer se ukupna dobit banaka smanjila s 3,6 milijardi kuna u 2012. godini na 999,8 milijuna kuna u prošloj godini.Prema kriteriju prihoda, trgovina je i dalje najveći sektor. Maloprodaja je lani ukupno zabilježila prihod od 55,2 milijardi kuna (godinu prije je bio 54,9 milijardi kuna), a veleprodaja je imala prihod od 51,2 milijarde kuna (u 2012. je to bilo 49,4 milijardi). Zajedno je tako trgovina lani zabilježila ukupan prihod od 106,4 milijardi kuna. Najveći izvoznik na razini sektora je tradicionalno naftna industrija s neznatno manjim izvozom (10,3 milijardi kuna) nego godinu ranije, a slijede metal i metalni proizvodi, koji su povećali izvoz u odnosu na 2012. s 5,1 na 5,6 milijardi kuna. Najveći uvoznici su kao i trgovci, na maloprodajnoj i veleprodajnoj razini.
Članstvo u EU
Kako smo lani ovu analizu zaključili time da se u idućoj godini, nažalost, ne očekuju neki povoljniji vjetrovi pa tako ni mnogo drugačiji trendovi na listi 1000 najvećih, ove godine to možemo samo, opet nažalost, ponoviti. Makroekonomske okolnosti za hrvatsko gospodarstvo nikako da se promijene na bolje. Europska komisija pogoršala je svoju ekonomsku prognozu za Hrvatsku i, umjesto blagog rasta BDP-a od 0,5 posto u ovoj godini, koliko je prognozirala u studenome 2013., sada prognozira nastavak pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 0,6 posto. Od 28 članica EU jedino će Cipar i Hrvatska nastaviti pad BDP-a u 2014. Članstvo u EU, izgleda, samo Hrvatskoj ne pomaže niti ima efekt vjetra u leđa, barem na početku. U prvoj godini članstva pristup tržištu od 500 milijuna potrošača nije značio mnogo za izvoz, a osjetio se na olakšanom uvozu. U upotrebi sredstava iz fondova EU rezultat je još porazniji. Vanjske okolnosti ne idu na ruku domaćem gospodarstvu, iako se većina članica EU oporavlja, jer nije u stanju iskoristiti potencijalne benefite ulaska u Uniju. A problemi? Oni su vječno isti - kronični problemi s konkurentnošću, proračunski deficit, veliki javni sektor i problemi s poslovnim okruženjem. Test izdržlji-vosti za kompanije nastavlja se tako i u ovoj godini. S tim da je ljestvica podignuta još nešto više.
>>>Prilog 1000 najvećih objavili smo uz aktualni broj Lidera