Od 28 banaka njih 15 imalo je gubitke u 2015., no bankarski sektor i dalje ostvaruje korist od visoke razine likvidnosti pa bi krediti, prema procjenama Europske unije, uskoro mogli početi rasti
Hrvatska je 2015. napokon izašla iz šestogodišnje recesije. Trajan rast zabilježen u godinama prije krize temeljio se na neodrživim pokretačima. Potrošnja potaknuta kreditima i procvat ulaganja uzrokovali su akumulaciju znatnih domaćih i vanjskih obveza, uglavnom u stranoj valuti. No financijski sektor pokazao se otpornim unatoč visokom udjelu loših kredita i mjerama politika kojima se smanjila njegova profitabilnost. Pokazalo je to i posljednje izvješće Europske komisije.
– Financijski sektor odupro se krizi iako je profitabilnost oslabljena akumulacijom loše imovine. Udio loših kredita u rujnu 2015. iznosio je 17 posto. U korporativnom sektoru, koji je osobito pogođen krizom, omjer loših kredita dosegnuo je 30 posto, a u sektoru kućanstava iznosio je približno 12 posto. Iako su visoke razine kapitala i revizije kvalitete imovine bankarskog sektora učvrstile povjerenje u stabilnost financijskog sektora, profitabilnost banaka znatno će se smanjiti zbog administrativnih mjera kojima se uređuje konverzija kredita kućanstava denominiranih u švicarskim francima u eure. S druge strane, bankarski sektor i dalje ostvaruje korist od visoke razine likvidnosti tako da bi krediti mogli uskoro početi bilježiti rast i financirati započeti oporavak – procjenjuje Europska komisija.
Aktualne brojke
Poslovanje banaka u Hrvatskoj u prošloj je godini obilježio ‘slučaj švicarac’, kunski krediti i pad kamatnih stopa. Gubitak banaka u prošloj godini iznosio je 4,75 milijardi kuna, pokazali su privremeni nerevidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija za 2015. Od 28 banaka, njih 15 ostvarilo je gubitke. Najveći gubitak imao je Hypo Alpe-Adria-Bank, čiji je predsjednik Uprave Mario Žižek, u iznosu od 2,25 milijardi kuna, i to zbog najvećeg udjela kredita u švicarcima. Slijede Erste banka s gubitkom od 1,24 milijarde kuna te Zagrebačka banka s gubitkom od 662,3 milijuna kuna. Da se toj banci isključe, primjerice, troškovi konverzije, rezultat bi u prošloj godini, procjenjuju u banci na čijem je čelu Miljenko Živaljić, bio pozitivan.Gubitke veće od sto milijuna kuna zabilježile su Raiffeisenbank Austria, Sberbank, OTP banka i Jadranska banka. Do 70 milijuna kuna gubitka ostvarile su Veneto banka, Imex banka, Vaba banka, Banka splitsko-dalmatinska, Karlovačka banka, Samoborska banka, Slatinska banka i Tesla štedna banka. Najveću dobit, od 207,96 milijuna kuna, iskazala je Privredna banka Zagreb. Osim PBZ-a veću su dobit iskazale Société Générale – Splitska banka i Hrvatska poštanska banka.
Manje kamate
U svim uređenim državama kreditiranje bez valutne klauzule uobičajena je praksa jer bi upravo banke trebale biti stručnjaci za upravljanje rizicima. Uobičajena bi praksa bila da banke na sebe preuzmu valutni rizik, a zauzvrat klijentima zaračunaju određenu maržu za taj preuzeti rizik, ističe Saša Žiković, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
– Pad kamata treba zahvaliti ponajprije kretanjima kamatnih stopa na europskim i svjetskim tržištima kapitala. Kamatne stope u mnogim razvijenim zemljama već su otišle u negativan teritorij. Isto tako ne možemo reći da je smanjenje rizične premije na hrvatski dug posljedica boljih performansi Hrvatske, već činjenice da investitori traže bilo kakav pozitivan prinos. Likvidnost hrvatskih banaka iznimno je velika, ali loš kreditni rejting države smanjuje mogućnost plasiranja kredita po nižim kamatnim stopama. Pozitivnom trendu povećanja likvidnosti, a time i smanjenja kamatnih stopa, zasigurno će pridonijeti i ekspanzivna monetarna politika HNB-a putem strukturnih repo operacija, gdje HNB uza zalog vrijednosnih papira putem banaka na tržište plasira kune na rok od četiri godine uz nisku kamatnu stopu od 1,8 posto – ističe Žiković.
U Raiffeisen banci kažu da je opća tendencija snižavanja kamatnih stopa rezultat relaksirane monetarne politike koju vode središnje banke u eurozoni i drugim zemljama s ciljem poticanja rasta i zaposlenosti u gospodarstvima koja se još nisu potpuno oporavila od financijske krize. Središnje banke snizile su, kažu u RBA, čiji je predsjednik Uprave Michael Georg Müller, temeljne kamatne stope na razinu oko nule, neke i u negativno područje i omogućile su financiranje banaka prema približno istim cijenama. Posljedično su sniženi prinosi koje banke plaćaju na depozite, države na dužničke instrumente, a poduzeća i potrošači na kredite. Tako se utjecaj povećanja ponude jeftinoga kapitala iz eurozone prenosi se i na domaći financijski sustav, a dobitnici su onda korisnici kredita, kažu u RBA.
Valutna uravnoteženost
No ne treba zaboraviti činjenicu da veći dio hrvatskih klijenata, poručuju u Erste banci, štedi u eurima, a manji u kunama, pa će zbog potrebe valutne uravnoteženosti aktivne i pasivne strane bilance kreditni proizvodi i u budućnosti morati održavati taj odnos.
– U ovom trenutku Erste banka u ponudi ima gotovinske kredite u kunama do 10 godina te stambene i adaptacijske kredite s rokom otplate do 20 godina. Gotovinski krediti u kunama u ponudi su od 2012., a stambeni tek od srpnja prošle godine – kažu u Erste banci.
I u Société Généraleu – Splitskoj banci smatraju da na tržištu danas dominira potražnja za kunskim kreditima u segmentu poslovanja sa stanovništvom, a kao glavne razloge navode činjenicu da je termin ulaska Hrvatske u eurozonu krajnje neizvjestan zbog visine javnog duga, ali i sve veću financijsku pismenost građana. No, dodaju, tu su i neugodna iskustava s kreditima u švicarskim francima.Potražnja za kunskim kreditima u Hrvatskoj posljedica je promjena u ponudi kredita. U uvjetima nultih temeljnih kamatnih stopa razlika u kamatnim stopama između kunskih i valutnih kredita postaje sve manja. Povijesno gledano, potražnja za kreditima uz valutnu klauzulu zasnivala se na znatnoj razlici u kamatnim stopama. Bez te razlike zajmoprimci nemaju razloga za ugovaranje valutnih kredita, osim u slučajevima kada ostvaruju prihode u inozemnoj valuti.
I Žiković smatra da će građani i poduzetnici najviše profitirati kunskim kreditima, a upozorava da je upravo najveći rizik zaduživati se u valuti koja istovremeno nije izvor prihoda s obzirom na to da je na taj način rizik promjene tečaja potpuno prebačen na krajnjega korisnika.
– Trenutačne niske kamatne stope u svijetu, pa i u Hrvatskoj, privlačne su, ali treba biti veoma oprezan jer niska varijabilna kamatna stopa danas ne znači nisku kamatnu stopu i za dvije, pet ili 10 godina. Kunske kredite za kupnju ili obnovu nekretnine, nekad egzotičan bankarski proizvod, danas počinje nuditi sve više banaka. Osim što nude kredite u kunama na dulje razdoblje, nude i opciju biranja fiksnih/varijabilnih kamata, što uistinu pruža dužnicima veće mogućnosti zaštite od valutnog i kamatnog rizika. Naravno, sve to banke čine zbog pada kreditne aktivnosti, manjka privlačnih opcija za plasmane, zahtjeva inozemnih matica za profitima i visoke likvidnosti tržišta – smatra Žiković.
Nove mjere
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), na čijem je čelu Zdenko Adrović, kažu pak da je ponuda kunskih kredita do sada bila ograničena mogućnostima zaduživanja banaka u domaćoj valuti, pa će aktualna HNB-ova mjera, odnosno strukturne repo operacije, umanjiti ta ograničenja. HUB u isto vrijeme očekuje da HNB ostane predan stabilnosti tečaja EUR/HRK, što je, s obzirom na dosadašnji izostanak stabilizirajuće uloge fiskalne politike te visokog stupnja euriziranosti, potpuno opravdano.
– Stoga ne očekujemo da bi pojava novog instrumenta mogla donijeti bilo kakve negativne utjecaje. Naravno, proći će neko vrijeme da se tržišni sudionici naviknu na novi instrument monetarne politike te da se uvjere da će on biti dostupan i u slučaju eventualnih poremećaja na domaćem tržištu, pa će se tek nakon proteka određenog vremena pokazati puni potencijal nove mjere. To se odnosi i na eventualni potencijal za smanjenje kamatnih stopa, ističe HUB.
Kada je riječ o kamatnim stopama, fiskalna konsolidacija i strukturne promjene nužan su uvjet popravka rejtinga i trajnog smanjenja kamatnih stopa, pa novi instrument HNB-a nipošto ne treba shvatiti kao zamjenu za druge dobre politike, stajalište je krovne udruge svih banaka.
Pozitivna digitalizacija
No nisu samo konverzija kredita iz švicarskog franka u eure i niske kamatne stope jedini izazovi pred financijskim institucijama. Banke su itekako svjesne digitalne transformacije poslovanja u svim segmentima, pa tako i bankarstvu. Osim ušteda digitalizacija nosi i neke teškoće. Najvažnije je svakako pitanje informatičke sigurnosti, kako za banke tako i za klijente, ali to ne znači, smatra Žiković, da će poslovnice odumrijeti. Možda, ali ne sasvim, no to će zasigurno rezultirati smanjenjem potrebe za zaposlenicima, što je već vidljivo diljem svijeta. Digitalizacija će na kraju pozitivno utjecati na poslovanje banaka i jednostavnost korištenja uslugama klijentima, no s druge strane i dalje će se smanjivati potrebe za zapošljavanjem, a klijenti teško da će osjetiti smanjene troškova u pojeftinjenju usluga.
– To je za Hrvatsku veoma loš scenarij jer se može očekivati da inozemne banke počnu više bankovne funkcije prebacivati u zemlje matice – ističe Žiković.
U RBA kažu da stalno razvijaju digitalne kanale komunikacije s klijentima i prodajne procese oslonjene na te kanale. Budući da ukupna potražnja na tržištu stagnira, brzina i kvaliteta u uvođenju novih tehnologija razdvojit će uspješne od neuspješnih. RBA će sigurno ostati na pobjedničkoj strani, poručuju u toj banci.Upotreba usluga suvremenog bankarstva, poput internetskog i mobilnog bankarstva, danas je preferirani i uobičajen način komunikacije banke s klijentom, poručuju i iz Privredne banke Zagreb, koja, kako tvrde, kontinuirano osluškuje želje i prati potrebe svojih klijenata te prema tome unaprjeđuje i razvija svoje usluge suvremenog bankarstva.
– PBZ svojom digitalnom ponudom usluga omogućuje provođenje financijskih i nefinancijskih transakcija koje klijentima štede novac i vrijeme. Brzina, jednostavnost i intuitivnost korištenja uslugama također su karakteristike kojima se banka prilagođava potrebama klijenata, a cilj je da iskustvo rada s aplikacijama internetskog i mobilnog bankarstva bude optimalno za najširi mogući krug korisnika. Zahvaljujući brzoj, jednostavnoj i sigurnoj upotrebi aplikacija direktnog bankarstva, broj zadovoljnih korisnika kontinuirano se povećava te imamo više od 300.000 korisnika internetskog bankarstva i 180.000 mobilnog bankarstva – zaključuju u toj banci.