Iako je posljednjih desetljeća težište prometne politike u državi bilo na izgradnji cesta, zadnjih se godina sve više prepoznaje komparativna prednost željeznice. Tako je i HŽ Infrastruktura dobila jak vjetar u leđa za modernizaciju hrvatske željezničke mreže. Pritom je tvrtka jedan od najvećih korisnika sredstava iz EU-ovih fondova u RH
Kvalitetne prometne veze temelj su opskrbnog lanca gospodarstva svake zemlje. U strategiji održiva prometnog razvitka Europe, pa tako i Hrvatske kao njezine punopravne članice, vrlo važnu ulogu ima željeznica kao jedan od najčišćih vrsta prometa. A željeznički prometni pravci u Hrvatskoj, uz cestovni i druge vrste prometa, imaju konkurenciju u željezničkim koridorima susjednih zemalja, pa i šire. Zbog toga je od velike važnosti pravodobno ulagati u izgradnju, nadogradnju, modernizaciju i obnovu glavnih (koridorskih) željezničkih pruga. Tako je hrvatska vlada u listopadu 2014. usvojila Strategiju prometnog razvitka od 2014. do 2030, koja je baza za financiranje i željezničkih projekata, pri čemu se ponajprije računa na sredstva iz EU-ovih fondova.
Sredstva iz EU fondova
Do sada HŽ Infrastruktura ima ugovoreno 125,5 milijuna eura za sufinanciranje željezničkih infrastrukturnih projekata te je trenutačno u postupku javne nabave pet projekata čija je ukupna vrijednost milijardu i 306 milijuna kuna, a 85 posto potrebnih sredstava za njih bit će osigurano iz EU-ovih fondova. Predsjednica Uprave Renata Suša u tom je kontekstu naglasila:
- S ponosom mogu reći da je 26. kolovoza potpisan ugovor za gradnju nove neelektrificirane jednokolosiječne pruge na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno. Riječ je o projektu vrijednosti 203,4 milijuna kuna. Na temelju tzv. grant ugovora koji su Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i HŽ Infrastruktura potpisali u lipnju ove godine, projekt će se sufinancirati sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, i to u iznosu od 85 posto, dok će preostalih 15 posto biti osigurano iz nacionalne komponente. Radovi će početi ove jeseni, a očekuje se da će biti završeni do kraja 2017. godine. To će biti prvi kilometri novoizgrađene željezničke pruge u Hrvatskoj nakon gotovo 50 godina.
No to je samo jedan od brojnih projekata HŽ Infrastrukture za osuvremenjivanje hrvatske željezničke mreže i njezinu prilagodbu suvremenim prometnim zahtjevima. U tijeku je i evaluacija pristiglih ponuda za izvođača radova na trenutačno najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj. Riječ je o rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci, dakle velikom zahvatu na hrvatskom dijelu mediteranskog koridora. To je prvi hrvatski projekt o kojemu je Europska komisija donijela pozitivnu odluku otkako je Hrvatska postala punopravnom članicom EU-a jer svi projekti vrijednosti veće od 50 milijuna eura moraju dobiti potvrdu EK-a. Tako će 85 posto vrijednosti projekta koji stoji 198 milijuna eura biti sufinancirano europskim sredstvima, dakle sa 168 milijuna eura. Predsjednica Suša istaknula je kako su stručnjaci HŽI-a usmjereni na investicije sufinancirane novcem iz EU-ovih fondova (Kohezijski fond i strukturni fondovi), čija je približna vrijednost dvije milijarde eura, osobito na projektima za koje je u tijeku projektiranje, a to su:
• Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja 2. kolosijeka pruge na dionici Dugo Selo - Novska • Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja 2. kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – DG • Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja 2. kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac - Karlovac • Izgradnja nove dvokolosiječne pruge Goljak – Skradnik • Rekonstrukcija i elektrifikacija dionice pruge Zaprešić – Zabok • Rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar itd.
Također, unutar programa CEF koji je namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije, HŽ Infrastruktura zasada je zastupljena s tri odabrana projekta čija je ukupna vrijednost 46 milijuna eura. No specifičnost takvih zahtjevnih željezničkih projekata jest složenost i velik broj sudionika. Ujedno je najveće težište na otkupu zemljišta i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, prikupljanju građevinskih i lokacijskih dozvola koje nisu u nadležnosti HŽ Infrastrukture, a izravno utječu na brzinu realizacije tih projekata. Primjerice, priprema projekta izgradnje pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno traje od 2003. te je već dosad u njega iz državnog proračuna uloženo više od 40 milijuna kuna.
Bogat portfelj nekretnina
HŽ Infrastruktura intenzivno se bavi i optimizacijom upravljanja nekretninama jer na raspolaganju ima jedan od najvećih portfelja nekretnina u državi što je prepoznato kao velik potencijal za ostvarivanje dodatnih prihoda. Rezultat toga je i više od 6,000.000 kuna dodatnoga godišnjeg prihoda koji se očekuje od novih ugovora. Također se intenzivno radi na povećanju prihoda od zakupa poslovnih prostora i zemljišta. S obzirom na velik broj lokacija, široku regionalnu raspoređenost, atraktivne loije u središtima gradova i veliku frekventnost ljudi u kolodvorima, nastoji se istaknuti i velik potencijal zakupa lokacija za promidžbene proizvode. HŽ Infrastruktura planira povećati godišnji prihod od korištenja nekretnina najmanje 30 posto.
Poslovanje vrijedno isticanja
Europa usmjerava sve više prometa prema željeznici kako bi se rasteretile ceste i postigli što veći učinci u uštedi energije i zaštiti okoliša.
HŽ Infrastruktura upravlja mrežom od 2605 km pruga, sa 109 tunela, 579 mostova i 1520 željezničko-cestovnih prijelaza.
Kao tvrtka od javnoga interesa, ima velik utjecaj na društvo i nastoji djelovati po postavkama društveno odgovornog poslovanja.
HŽ Infrastruktura raspolaže s 18.200 katastarskih čestica, 1158 stanova te 600 kolodvora s poslovnim prostorima, odnosno s ukupno 3500 objekata.
Prvi veliki infrastrukturni projekt sufinanciran sredstvima EU-a bila je obnova željezničke pruge Vinkovci – Tovarnik – državna granica (75,8 milijuna eura)
Veliki podaci
HŽ Infrastruktura je nakon uzastopnog gubitka koji je ostvarivala u prethodnim godinama, u 2014. ostvarila dobit u iznosu od 157 tisuća kuna. U prethodnoj je godini ostvareno gotovo milijardu kuna investicija, od čega se više od 70 posto odnosi na investicije na međunarodnim relacijama na kojima je ostvareno više od 90 posto prihoda od korištenja trase. U 2015. potpisan je Ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom za financiranje investicija i otpremnina i procjenjuje se da će uštede u troškovima kamata iznositi 97 milijuna kuna u odnosu na uvjete po kojima se Društvo do sada zaduživalo.
Sjedište
HŽ Infrastruktura d.o.o.Antuna Mihanovića 1210000 Zagrebtelefon / phone : +385 1 378 33 00telefaks / fax : +385 1 378 33 26e - adresa / e - mail :Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Dodatne informacije o HŽ Infrastrukturi
www.hzinfra.hr/pristup-infrastrukturi www.hzinfra.hr/network-statement02www.hzinfra.hr/fondovieuwww.hzinfra.hr/eu-fundswww.hzinfra.hr/nekretninewww.hzinfra.hr/javnanabava02
UPRAVA
Predsjednica upraveRenata SušaČlanovi UpraveŽeljko KopčićIvan VukovićPredsjednik Nadzornog odboraMilan Stojanović