Tvrtke i javni sektor u Hrvatskoj uglavnom su prepoznali važnost informatizacije kao ključ uspjeha i razvoja, no postoji još dosta prostora za unapređenje, što je pokazala i nedavna objava Europske komisije da je Hrvatska po stupnju digitaliziranosti tek 24. među 28 članica EU, istaknuo je direktor tvrtke Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković
Smatra i da je za ukupni gospodarski napredak nužno da gospodarstvenici, podržani javnim sektorom, razviju svijest o ključnoj ulozi suvremenih tehnologija u razvoju konkurentnosti, te da je kroz primjenu novih poslovnih modela potrebno kontinuirano uvoditi i inovacije u poslovanje i prilagođavati se žestokoj tržišnoj utakmici.
Spominjući tek 24. mjesto Hrvatske po digitaliziranosti među 28 zemalja EU-a, Vidaković ističe da je godinama fokus bio na hardveru i infrastrukturi, a premalo na automatizaciji procesa i integraciji već kupljenih ili razvijanih rješenja.
"Sada je konačno, barem što se države tiče, krenuo proces integracije, a do sada uporno ignorirana IT industrija odnedavno se našla i u industrijskoj strategiji RH kao jedna od ključnih industrijskih djelatnosti koje imaju najveću sposobnost rasta, razvoja i zapošljavanja", kaže Vidaković.
U privatnom sektoru situaciju označava nešto malo boljom, jer su, kako kaže, i prije ulaska Hrvatske u EU velike tvrtke znale da im je suvremena IT infrastruktura presudna za konkurentnost, ali su male i srednje tvrtke ‘zaspale‘, pa je s 1. srpnjem 2013. i ulaskom u EU nastao šok. S te strane dobrim ocjenjuje što tvrtke zahvaljujući mogućnostima koje nudi poslovanje u oblaku ili ‘cloud‘ više ne moraju biti vlasnici opreme i IT infrastrukture, nego sve mogu imati u oblaku (produktivnost, platformu, kontrolu svih uređaja, odnose s korisnicima-CRM itd.), kao uslugu.
Govoreći o stanju ICT tržišta u Hrvatskoj, Vidaković kaže da po ICT konkurentnosti u svijetu Hrvatska polagano raste, kao i da je po procjenama HUP-a iz prošle godine vrijednost tog tržišta oko 2,77 milijardi američkih dolara. U ovoj godini se očekuje blagi rast IT tržišta, odnosno ukupne potrošnje u gotovo svim kategorijama, a najviše na pametne telefone, tablete i usluge. Domaće IT tvrtke, ističe, mogle bi nastaviti povećavati i zaposlenost.
"Budući da je ovo izborna godina, u drugoj polovini godine će vjerojatno biti smanjen fokus na nove projekte u javnom sektoru, dok komercijalni dio ima kontinuiranu tržišnu utakmicu, a očekujem i vrlo blago djelovanje EU fondova na ICT projekte u 2015., koji bi s idućim godinama trebali postati glavni zamašnjak infrastrukturnih projekata".