Aktualno Poslovna scena Preporučeno

Izračunali smo kako od velikog biznisa s vjetrom Hrvatskoj ostaju samo mrvice

Goran Litvan

Prošlog je tjedna u Sudskom registru objavljeno da je Zoran Obradović 13. studenoga 2018. imenovan članom Uprave tvrtke VJETROELEKTRANA PONIKVE d.o.o. iz Dubrovnika, uz direktora Andreasa Cholleta. To je uigrani dvojac u biznisu s vjetrom njemačke multinacionalke WPD iz Bremena, koja osim u Njemačkoj ima vjetroparkove u još deset europskih država, te u Kanadi, Čileu, Japanu, Tajvanu i SAD-u.

U Hrvatskoj, osim tvrtke kćeri WPD d.o.o., njemački vlasnik ima još pet tvrtki: WPD ADRIA d.o.o., VJETROELEKTRANA KATUNI d.o.o., VJETROELEKTRANA PONIKVE d.o.o., VJETROELEKTRANA ORLICE d.o.o., VJETROELEKTRANA TRTAR-KRTOLIN d.o.o. i VJETROELEKTRANA BILA PLOČA d.o.o.

Ukupna energija koju mogu razviti ti vjetroparkovi je 91,8 MWh. Doduše, jedan od njih nikad nije proradio. Upravni sud u Splitu, nakon trogodišnjeg procesa, usvojio je 2016. tužbu Udruge BIOM i poništio rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti izgradnje vjetroelektrane Bila Ploča na Pelješcu. Sud je utvrdio da je studija utjecaj na okoliš, na kojoj se temeljilo rješenje, bila stručno neutemeljena te da je VE, čije su turbine trebale biti visoke i do 155 metara, planirana na području očuvanja značajnih za zaštitu ptica. Unatoč tome, o kakvom je biznisu riječ govore podaci iz godišnjih financijskih izvještaja.

Preostala četiri WPD-ova vjetroparka sa po jednim zaposlenim u svakoj od njih samo u 2017.  ostvarile su prihode od 144 milijuna kuna i iskazale bruto dobit od 38,5 milijuna kuna. Ali, zato je krovna tvrtka WPD ADRIA iskazala gubitak od 2,34 milijuna.

Ili, u pet godina – od 2013. do 2017. – četiri WPD-ova vjetroparka ostvarila su 516 milijuna kuna prihoda. Najveći dio rashoda od 728 milijuna kuna odnosi se na otplatu postrojenja i opreme, a iskazana je bruto dobit od gotovo 90 milijuna kuna. Od toga su vlasnici uzeli oko 70 milijuna kuna.

Tako hrvatski vjetar na hrvatskom teritoriju marljivo proizvodi električnu energiju za hrvatske potrošače i uz pomoć hrvatskih poticaja otplaćuje strancima ulaganja u uglavnom uvezena postrojenja. Hrvatskoj je od cijelog tog biznisa njemački investitor WPD od  2013. do 2017. uplatio samo 18 milijuna kuna poreza na dobit. I – sve po zakonu.

Komentari