Poslovna scena

Bago: Moramo se širiti na tržišta poput Rusije, Azerbejdžana i Kazahstana

Avatar

Ministar Slavko Linić izjavio je da je će u 2013. godini biti borba za gospodarski rast, te je najavio dodatna rasterećenja za poslodavce.

Na skupu hrvatskih izvoznika ministar financija Slavko Linić uputio je optimistične poruke za sljedeću godinu. Iako su i ove godine očekivali rast, to se prema svim projekcijama neće dogoditi. No ključ je da se i dalje pazi na deficit koji će u sljedećem proračunu biti oko 3 posto.

– Mi smo deficit mogli pokrivati na dva načina višim porezima ili smanjenjem rashoda. Poreze nismo dirali nego smo samo povećali PDV za dva indeksna boda, ali smo istovremeno smanjili davanje za zdravstveno iz plaće za također dva postotna boda. Cilj nam je do kraja mandata to smanjiti na 7 posto. Također smo smanjili parafiskalna namete i to želimo još dodatno smanjiti. Želimo pomoći našim kompanijama da budu konkurentne na inozemnim tržištima, a upravo ćemo kroz smanjenje cijene rada to postići – istaknuo je Linić.
Izvoznici su ministru prenijeli probleme koji ih muče, ali su i pohvalili Vladu zbog dokapitalizacije HBOR-a. No, to je samo kap u moru, a za rješenje problema i povećanje konkurentnosti trebat će još puno toga uraditi.
– Situacija nije nimalo jednostavna. Moramo se širiti na nova tržišta kao što su Rusija, Azerbajdžan, Kazahstan i na taj način povećati svoj izvoz. Vlada, ali mi kao poslodavci moramo naći način kako zaustaviti odljev mozgova jer kvalitetan kadar u posljednje vrijeme sve više napušta Hrvatsku. Mi moramo afirmirati izvrsnost i promicati uspješne – zaključio je Darinko Bago, predsjednik hrvatskih izvoznika.
Ministar Linić osvrnuo se i na novi zakon o financijskom poslovanju koji bi trebao uvesti reda na nelikvidno tržište. Očekuje da će u prvom naletu kroz taj način riješiti se problem 650 ozbiljnih tvrtki koji su u problemima. Na ovom projektu radit će 500-injak zaposlenih pred kojima je teška zadaća. Također istaknuo da bez rasta od 1,7 posto neće biti moguće smanjiti deficit i održati proračun. Najavio je i uvođenje poreza na nekretnine koji će zamijeniti komunalne naknade.
– Najmanji porez će biti onima koji taj prostor koriste za život u njemu, te za tvrtke koje se bave izvozom. Oni koji to koriste neracionalno oni će plaćati i najveće poreze. To je način da se uvede red na ovo tržište i da se pokrenemo. Sve to radimo u cilju da bude lakše poslodavcima i da se pokrene proizvodnja – rekao je Linić.

Osvrnuo se i na uvoz velikog broja energenata i derivata naglašavajući da se što prije moramo postati energetski neovisni što ćemo postići izgradnjom hidro i termoelektrana. Posebno se osvrnuo na Inu istaknuvši da se moraju pokrenuti i da je nedopustivo da 40 posto derivata uvozimo, a kada smo u prošlosti upravo kroz rafinerije imali dosta za zadovoljavanje potreba.
– Veliki problem su brodogradilišta, ali zašto ih ne bi upotrijebili za izgradnju platformi za plinska iskapališta. Otprilike 10 platformi se mora izgraditi, a zašto mi ne bi taj posao dali domaćim brodogradilištima. To je jedan od načina da se podigne proizvodnja i zamijeni uvoz vlastitom proizvodnjom – smatra Linić.
Na okruglom stolu mogla su se čuti razna mišljenja o idućoj godini, ali nekako je zajedničko da su optimističnija nego prije nekoliko mjeseci.
– Mi prognoziramo blagi rast od 0,5 do 1 posto rasta za sljedeću godinu, a već od trećeg kvartala ove godine očekujemo neka pozitivnija kretanja ponajprije zahvaljujući snažnom turizmu. Treba istaknuti da smo dosta oprezni iako bi ulazak u Europsku uniju mogao donijeti pozitivne pomake. Ali treba naglasiti da smo mi prije krize rasli više od zemalja EU, ali smo u posljednjih sedam godina izgubili sedam posto BDP-a, dok su zemlje EU čak blago porasli. To je znak da prije nismo nešto dobro radili – istaknula je Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta.
Antuna Kovačev iz HBOR-a istaknuo je da su osmislili novi program za kreditiranje nove proizvodnje s ciljem otvaranja novih radnih mjesta. Profesor Boris Cota istaknuo je da su prepreke za izvoz već spomenuta cijena rada, ali i tehnološka zaostalost i mala dodana vrijednost. To su sve opasnosti na koje se mora paziti kada se priča o izvozu.

Komentari

Komentirajte