Poslovni svijet često gleda na udruge i druge neprofitne organizacije s visoka, a to je često nepravedno. U Lideru smo već pisali o tome, među ostalim izvijestili smo da je samo u 2017. godini u Hrvatskoj poslovalo više od 14 i pol tisuća neprofitnih organizacija s više od 20.500 zaposlenih, ukupnim prihodima od 10 i pol milijardi kuna i rashodima od 9 i pol milijardi kuna. Naravno, nisu sve neprofitne udruge profitabilne, a i ne bave se sve s jednakim uspjehom gospodarskom djelatnošću. Iskustvo udruge RODA – Roditelji u akciji najbolji je pokazatelj kako je ulazak udruge u gospodarsku djelatnost jednak bilo kojem poduzetničkom pothvatu – pun rizika i nepredviđenih okolnosti. Razgovarali smo s njenom izvršnom direktoricom Ivanom Zanze, koja je ujedno i direktorica njihove tvrtke Rodin let.
Kakva su iskustva udruge Roda s gospodarskom djelatnošću?
Roda je od samih početaka svojeg rada usmjerena i na ostvarenje vlastitih prihoda od kojih smo financirale provedbu aktivnosti. Za naše usluge koje pružamo mladim roditeljima, poput SOS telefona za dojenje, važno je da su održivi i financiranje ne ovisi samo o natječajima.
Zato smo se odmah nakon osnutka i odlučile da se naše aktivnosti trebaju financirati i iz drugih različitih izvora, uz natječaje i donacije građana i tvrtki - i iz samofinancirajućih aktivnosti. Tako smo izrađivale i majice s natpisima, organizirale rasprodaje rabljene dječje odjeće i opreme, a 2018. godine odlučile smo pokrenuti i vlastitu proizvodnju.
Čime se točno udruga Roda bavila i koliko uspješno?
Bavile smo se proizvodnjom platnenih pelena, platnenih menstrualnh uložaka i proizvoda koji se koriste uz upotrebu ovih višekratnih higijenskih proizvoda. Danas su ti proizvodi već prilično zastupljeni na tržištu, ali u vrijeme kad smo mi pokretale proizvodnju bili su sasvim nepoznati.
Iako naš poduzetnički poduhvat nije uspio i proizvodnju smo ugasile, smatramo svojim velikim uspjehom to da smo te proizvode uspjele približiti svim roditeljima, od početnoga zgražanja i ismijavanja, postali su izbor velikom broju roditelja. Danas ih roditelji biraju i kupuju iz različitih razloga, neki zato što su jeftinije, neki zbog zdravlja ili zaštite okoliša, a neki jer su prelijepe.
Kako se došlo do ideje za to i koliko je trebalo da se ona realizira?
U svojem radu Roda je usmjerena na održivi razvoj, zaštitu zdravlja i prirode. Tako smo prije 13-14 godina počele s promocijom platnenih pelena i uložaka, prateći iskustva naših članica koje su živjele u inozemstvu. Na našem forumu su stotine majki prihvatile takav izbor i mučile se s narudžbama iz cijelog svijeta, najviše iz SAD i Kanade, budući da je izbor u Europi bio loš. Onda smo 2007. godine vidjele priliku za realizaciju ideje kad smo dobile mogućnost aplicirati za jedan mali bespovratni fond od 10.000 dolara - od tog novca kupile smo materijale i platile žene koje su šivale pelene.
>>>U novom broju Lidera: Poslujte s neprofitnim organizacijama, imaju 10,5 milijardi kuna
Prve pelene šivale su žene koje smo našle preko oglasa, tražile smo nezaposlene mame više djece koje će tako imati priliku raditi od kuće. Vrlo brzo već se stvorila lista čekanja za naše pelene, tada smo uvidjele nedostatke takve organizacije rada, od toga da je kvaliteta bile neujednačena, ovisno o ženi koja je šivala, pa do nepredvidljivosti količina koje nam mogu osigurati, jer žena koja radi od kuće u većini slučajeva nema potrebnu podršku u čuvanju djece, a nama su pelene šivale žene koje imaju 3-4 male djece. Tada smo odlučile da ćemo šivanje prebaciti u neku od tvrtki koje većinski zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Izabrale smo Zaštitnu radionicu pri Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu, bilo nam je važno, uz to da zapošljavamo osobe s invaliditetom, i dati priliku nekom tko nije smješten u Zagrebu. Kasnije smo, kad se osnovala Socijalna zadruga Humana nova u Čakovcu, dio proizvoda šivale i kod njih.
Koliko su prihodi od gospodarske djelatnosti pomagali Rodi u ispunjenju svojih planova i ciljeva?
Nažalost, ideja da ostvarimo dobit kojom ćemo financirati svoje aktivnosti iz društvenog poduzeća Rodin let nije uspjela. Od 2012. godine kad smo osnovale društveno poduzeće, (dotad smo poslovale u okviru udruge), porasli su nam rashodi. Osnivanje poduzeća značilo je i nove izdatke, poput poslovnog prostora, za čije uređenje smo trebale uzeti kredit, a stalno je trebalo ulagati i u marketing, internetsku stranicu, nove kvalitetne materijale za šivanje. Naše pelene šivale su se od materijala koji su imali ekološki certifikat, organskoga pamuka, bambusa, konoplje i bilo nam je važno da ih nabavljamo od provjerenih dobavljača, budući da idu direktno na kožu bebe.
Koliki su uopće bili ti prihodi na godišnjoj razini?
Godišnji prihodi bili su oko pola milijuna kuna, a posljednje godine kad smo se bavili gospodarskom djelatnošću, 2016. godine, kad smo već polako krenule s gašenjem proizvodnje, bili su oko 300 tisuća kuna, ali su rashodi bili veći.
Udruga Roda je iz svojih viškova od članarina i samofinancirajućih aktivnosti pokrivala dugovanja do trenutka kada smo zaključile da više to nema smisla, da ne možemo u trenutnim nepodržavajućim okolnostima i sa vlastitim resursima i znanjima ozdraviti naše poduzeće.
Koliko je osoba udruga Roda zapošljavala u periodu kad se najuspješnije bavila gospodarskom djelatnošću?
Rodin let je imao tri zaposlenice, od kojih su dvije bile osobe s invaliditetom. Također, šivanjem naših pelena u Zaštitnoj radionici osiguravala se godišnja plaća za tri osobe s invaliditetom u Varaždinu.
Kako tumačite sve okolnosti gašenja djelatnosti?
Brojni su razlozi gašenja, naravno da je poslovni gubitak najvažniji, i da smo s proizvodnjom prestale u trenutku kad smo shvatile da bismo daljnjim ulaganjima iscrpile i oslabile udrugu, što je sasvim u koliziji sa svrhom osnivanja našega poduzeća, koje joj je trebalo biti podrška.
Ali brojne su okolnosti dovele do situacije koja nas je primorala na gašenje. Neke su interne, kojih smo svjesne i priznajemo: od strogih etičkih principa i zadanih vrijednosti zbog kojih nismo pristajale na nikakve kompromise, niti u proizvodnji niti u prodaji i marketingu, do toga da je Rodi društveno poduzeće bilo jedna, ali ne i jedina aktivnost. Roda je u svakom trenutku aktivna u brojnim područjima i naši upravljački i izvršni kapaciteti nisu mogli biti usmjereni u punu i pravu podršku Rodinu letu u situaciji kad mu je to možda bilo najpotrebnije.
>>>Pelene u Nizozemskoj ‘reinkarniraju se’ u plastične posude za cvijeće
Zatim je tu i konkurencija, ne ona zdrava konkurencija, koju smo i same od početaka ohrabrivale na proizvodnju, pa i pomagale. jer nikad nismo ni željele biti jedini proizvođač platnenih pelena u Hrvatskoj, već sivo tržište i konkurencija na koju nismo imale odgovor - preko različitih Facebook grupa roditelji su se organizirali za kupovinu daleko jeftinijih pelena iz susjednih zemalja. Naši kupci su redom bili mladi roditelji, osiromašeni krizom, nepovoljnim kreditima, i u tom vremenu njima je bilo važnije dobiti jeftiniji proizvod, nego onaj u kojem je i pošteno plaćen rad.
Zaštitnu radionicu smo, među ostalim, birale i zbog toga što svojim radnicima isplaćuje plaće koje su veće od minimalnih, tj. prosječnih plaća tekstilnih radnika u Hrvatsko te im osigurava normalne uvjete rad. Kupcima je bilo je važnije dobiti jeftiniju pelenu od nepoznatih materijala, nego onu koja je testirana i certificirana kao sigurna i zdrava.
Jeste li dobili ikakvu podršku društva i države?
Okolina deklarativno podržava društveno poduzetništvo, ali smo i mi, kao i vjerojatno većina drugih koji su u Hrvatskoj krenuli u poduzetničke poduhvate, nailazile na stalne i nevjerojatne prepreke. Tako na primjer, udruga nije mogla registrirati svoju tvrtku u prostoru koji nam je Grad Zagreb dao na korištenje, niti se u tom prostoru smijemo baviti ikakvom gospodarskom djelatnošću.
Nadalje, u Rodi imamo nevjerojatno vrijedan resurs u volonterskom radu, u našim članicama i članovima diljem Hrvatske koji ulažu godišnje 15-20 tisuća volonterskih sati u naše programe i aktivnosti. Ali, kad smo osnovale poduzeće, volonterke, naše članice, nisu više smjele volontirati na štandovima na kojima se promoviraju i prodaju naši proizvodi.
>>>Porezna reforma: PDV na meso, voće, povrće i pelene smanjuje se na 13 posto
Najviše nas je na kraju pogodila odluka Ministarstva rada da nas se isključi iz europskog natječaja koji je bio usmjeren razvoju društvenih poduzeća zato što iz našeg osnivačkog akta nije bilo vidljivo da smo mi društveno poduzeće prema kriterijima strategije koja je stupila na snagu više godina nakon našeg osnivanja i pisanja osnivačkog akta. Iako smo dostavile dokumente iz kojih je bilo vidljivo da zadovoljavamo sve kriterije, i premda je isto to ministarstvo dotad redovito koristilo naše poduzeće kao primjer društvenog poduzeća. Ta sredstva bila su zadnja prilika koju smo mogle iskoristiti, a ta je odluka ispuhala i zadnji naš balon entuzijazma.
Hoćete li opet pokušati pokrenuti gospodarsku djelatnost udruge?
Prošlu godinu smo rasprodale sve zalihe i pokrile dugovanja, izliječile gorčinu i… sada već radimo na novom poduzetničkom poduhvatu. Tijekom provedbe našeg prvog projekta u zatvorima, ma#me, vidjele smo da velik broj djece ne posjećuje svoje roditelje koji su u zatvoru jer obitelj ne može financirati takav put.
Zato pokrećemo novo društveno poduzetništvo, u suradnji sa kaznionicama u Lepoglavi i Požegi i Studijem dizajna iz Zagreba. Studenti i zatvorenici su kroz participativni proces osmisliti petnaestak proizvoda koji će se proizvoditi u navedenim kaznionicama, u drvodjeljskoj radionici i u šivaonici. Radi se o proizvodima namijenjenim trudnicama, roditeljima i maloj djeci, a iz dobiti će se financirati putovanja djece u posjet roditeljima u zatvore.