Čestim izmjenama ovršnih propisa koje su se posljednjih godina događale u Hrvatskoj od 1. srpnja 2013. godine pridružuje se još jedna koja će značajno utjecati na postupke ovrhe na plaći koju za svoje zaposlenike prisilno provode poslodavci, na administrativne troškove poslodavaca i na pravni položaj ovrhovoditelja.
Ovoga puta novina nije rezultat intervencije zakonodavca u ovršne propise, već novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13.). Tim su zakonom od 1. srpnja 2013. godine naknade za bolovanje i novčane naknade na ime povrata troškova pri ostvarivanju prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u ukupnoj svoti izuzete od ovrhe. Do 30. lipnja 2013. godine naknada za bolovanje dijelila je sudbinu zaštite plaće, a samo su naknade za rodiljni i roditeljski dopust bile izuzete od ovrhe. Od 1. srpnja 2013. godine poslodavci isplatitelji naknade za bolovanje pri određivanju zaštite tih primitaka od ovrhe više ne postupaju prema Ovršnom zakonu nego prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Od koga i kako Zaštita od ovrhe obuhvaća sve oblike naknade za bolovanje, one koje poslodavac isplaćuje na svoj teret, naknade koje isplaćuje poslodavac i zatim ih refundira od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i naknade koje osiguraniku izravno isplaćuje Zavod. Zbog različitog poreznog određenja naknada za bolovanje, komplicira se obračun i utvrđivanje zaštićenog dijela plaće i naknade plaće. Naknade za prva 42 dana bolovanja u poreznom su smislu izjednačene s plaćom, podliježu plaćanju doprinosa i poreza na dohodak, pri čemu se porezna osnovica umanjuje za mjesečni osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka, a porez se obračunava na ukupno oporezivi primitak isplaćen u istome mjesecu.
Nakade za bolovanje koje poslodavac isplaćuje na teret Zavoda mogu mjesečno iznositi do 4257,28 kn osim ako je riječ o bolovanju zbog ozljede na radu, kada iznose 100 posto radnikove neto plaće, na njih se ne plaća porez ni obvezni doprinosi. Iako je porezno određenje različito, ni od naknade za bolovanje koja podliježe plaćanju javnih davanja ni od naknade koja se isplaćuje kao neoporezivi primitak više se ne smije prisilno ustezati za namirenje obveza po ovršnim ispravama niti se naknade za bolovanje uzimaju u obzir pri određivanju zaštićenog i nezaštićenog dijela mjesečne plaće.
Na dug idu kamate Izuzimanje naknade za bolovanje od ovrhe utječe na iznos zaštićenog dijela plaće i naknade plaće na kojima je do određenog mjesečnog iznosa dopuštena ovrha (npr. naknada za godišnji odmor, za plaćeni dopust i dr.), što će utjecati na pravni položaj ovrhovoditelja i usporiti ili odgoditi naplatu njihovih potraživanja. Za to vrijeme radniku teku zatezne kamate na dug čija je prisilna naplata predmet ovršnog postupka. Ako radnik želi, može poslodavcu dati pisanu izjavu kojom unatoč zakonskoj zaštiti zahtijeva da mu se ovrha provodi i na naknadi plaće za bolovanje. No to je samo dobrovoljna zamolba koju radnik može u svakom trenutku povući, a poslodavcima dodatna komplikacija jer svaki mjesec moraju voditi brigu o tome raspolažu li ili ne raspolažu valjanom izjavom radnika.
Zaštita od ovrhe odnosi se na ukupnu svotu naknade za bolovanje, neovisno o iznosu koji se isplaćuje. Poslodavac ne smije od naknade za bolovanje prisilno ustezati za naplatu radnikovih obveza po zahtjevu ovrhovoditelja, čak ni za obveze vezane uz uzdržavanje. To vrijedi i kad se naknada za bolovanje isplaćuje u svoti koja je jednaka ili nešto manja od plaće pa iznosi od 85 do 100 posto prosječene plaće ostvarene u prethodna tri ili u prethodnih šest mjeseci, kako se u izvorima radnog prava često uređuje visina naknade za bolovanje na teret poslodavca. I u slučaju kad svota mjesečne naknade za bolovanje iznosi 15 ili 20 tisuća kuna, cijeli je iznos zaštićen od ovrhe, uključujući i od ovrhe radi plaćanja alimentacije za uzdržavanje djece (npr. nakon razvoda braka).
Gdje su granice? Naknada plaće za bolovanje zaštićena je i od ovrhe na novčanim sredstvima. Radnicima koji imaju otvoren zaštićeni račun ukupnu svotu naknade za bolovanje i pripadajući dio plaće i naknade plaće koji je po Ovršnom zakonu zaštićen od ovrhe treba doznačiti na poseban račun na kojem se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima.
Nesporno su namjere zakonodavca bile usmjerene na zaštitu osiguranika kako bi ga se zaštitilo od prisilnog plaćanja dugova dok je zbog bolesti ili drugog medicinski opravdanog razloga spriječen raditi. Otvoreno je pitanje je li ta zaštita trebala obuhvatiti i naknadu plaće za prva 42 dana bolovanja, koja je u poreznom smislu izjednačena s plaćom, odnosno je li opravdana apsolutna zaštita ukupne svote naknade plaće neovisno o iznosu koji se osobi isplaćuje i neovisno o svrsi za koju se provodi prisilna naplata. Autorica ovog teksta zastupa stav da je zakonodavac trebao i iz naknade plaće za bolovanje obvezati na prisilno plaćanje alimentacije za uzdržavanje djece i za ostale obveze uzdržavanja, do iznosa uređenog Ovršnim zakonom ili Obiteljskim zakonom. Naknadu plaće za bolovanje treba štititi od ovrhe, ali u razumnim i socijalno opravdanim granicama.