[gallery columns="5" ids="221312,221313,221315,221316,221317"]
Banke su uvijek krive, bilo za posljednju financijsku krizu u svijetu, bilo za manjak novca u gospodarstvu, bilo za usporavanje gospodarstva – ili je to samo mantra koja se uvijek vrti u javnosti. Bankari će, naravno, reći da su poslovali u skladu sa zakonom, oni s druge strane reći će da su gramzivi i misle samo na dobit.
Bilo kako bilo, niti banke mogu bez nas niti mi možemo bez njih, dok god se ne pojavi neki bolji društveni sustav. O bankama kao vječnim krivcima, kao i o problemima u gospodarstvu koji nas čekaju ako se hitno nešto ne napravi razgovarali smo s čelnikom Hrvatske udruge banaka Zdenkom Adrovićem.
• Moody‘s je spustio kreditni rejting. Što sada?
– U ovome trenutku ostaje nam da Sabor prihvati proračun kakav je predložila Vlada, i to u najkraćem roku. To je važno kako bi se mogli donijeti okvirni programi svih reformi koje treba provesti.
• Riječi ‘reforma’, ‘strukturne reforme’, ‘fiskalna konsolidacija’ upotrebljavaju se već godinama...
– Ovoga puta mora nešto stajati iza toga, inače stanje neće biti dobro. U ovoj godini na naplatu ne dospijeva mnogo kredita, no iduća je vrlo složena. Ako do 2017. sa stranim ulagačima ne riješimo barem stabilizaciju sadašnjega kreditnog rejtinga ili, ako je moguće, ne podignemo rejting za jednu razinu, suočit ćemo se s problemima.
• U čemu je bio problem svih ovih godina? Država smo s velikim potencijalom, ali vodeći ljudi ne znaju ih iskoristiti. Upravljali ste bankom 17 godina...
– Ako zamislite Hrvatsku kao čovjeka koji ima veliku plaću od, primjerice, 15.000 kuna, ali troši 20.000 kuna na mjesec, što biste mu savjetovali? On teško može zaraditi više od tih 15.000 kuna, što znači da mora smanjiti svoje troškove. Analize su pokazale da se potrošnja države mora smanjiti. Preveliki su materijalni troškovi, masa plaća u državnom sektoru i subvencije. Te skupine troškova u Hrvatskoj izrazito su veće nego u državama EU. Gotovo smo na razini sa skandinavskim zemljama, a s njima se ne možemo uspoređivati. Znamo gdje se može uštedjeti a da ne padnemo ispod prosjeka EU.
• U Vladi objašnjavaju kako rast gospodarstva temelje i na rastu izvoza, premijer je čak spominjao da želi rast izvoza od 30 posto. Koliko banke mogu pripomoći kreditiranju izvoznika, ali ne izravno njih, nego njihovih kupaca?
– Kreditiranje izvoznika i nije neka opcija jer prosječan izvoznik ima ograničenu mogućnost primiti u svoju bilancu veći iznos sredstava za jedan projekt i nositi ga godinama u bilanci. Sigurno je bolja opcija da se kreditiraju uvoznici hrvatskih proizvoda, odnosno njihove banke, ako je riječ o kapitalnim proizvodima i izvoznicima, a mi takvih nemamo mnogo. To je ipak pitanje za HBOR. Nedostaje nam taj dio financijske infrastrukture.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.