Korona i biznis
25. studeni 2015.

Modeli ekonomije dijeljenja prisutni u Hrvatskoj

U Hrvatskoj ekonomija dijeljenja sve više naginje tv. rentalnoj ekonomiji, što najbolje pokazuju nevjerojatni financijski podaci Airbnba i Ubera, tehnoloških servisa koji žive od provizije i od kojih zaziru ne samo turistička i prijevoznička industrija već i svjetske vlade, koje još nisu sigurne kako ih zakonski regulirati

Možete li zamisliti u svijet u kojem je sve – besplatno? Dobro, možda ne baš sve. Platite mjesečnu članarinu nekom virtualnom servisu i on vam omogući besplatnu razmjenu svega što vam srce poželi, s cijelim svijetom. Jer tko je još vidio nešto posjedovati. To je zastarjeli način razmišljanja prema principu imam, dakle postojim. Budućnost je u privremenom korištenju robom i uslugama u trenutku kad su nam zaista potrebni. Kad to prestanu biti – šalji dalje!

O ekonomiji dijeljenja možete čitati u tjedniku Lider, a ovdje vam donosimo modele ekonomije dijeljenja koji su prisutni u Hrvatskoj.

BlaBlaCarPodjela troškova putovanja

BlaBlaCar vodeća je svjetska zajednica za dijeljenje prijevoza na duljim relacijama s više od 20 milijuna članova u 19 zemalja na tri kontinenta. Ta web-platforma povezuje vozače sa slobodnim mjestima u automobilu s putnicima koji traže prijevoz kako bi podijelili troškove putovanja, a od ožujka ove godine prisutna je u Hrvatskoj. BlaBlaCar ne dozvoljava vozačima da zarade na prijevozu, već smiju samo podijeliti troškove putovanja na koje bi ionako išli. – Iznimno smo zadovoljni time kako su hrvatski vozači i putnici primili BlaBlaCar, Hrvatska je najbrže rastuća zemlja u regiji, a osobito nas je ugodno iznenadio rast broja aktivnih korisnika tijekom ljetnih mjeseci. Hrvatska je tržište kojem je potreban servis poput BlaBlaCara zbog visokih troškova održavanja automobila i cijena goriva koje su slične zapadnoeuropskima, a primanja još uvijek nisu – komentira Antonija Bilić Arar, PR i marketinška menadžerica BlaBlaCara, ujedno ključna osoba za hrvatsko tržište. Inače se poslovni model BlaBlaCara sastoji od ubiranja provizije od rezervacija prijevoza, međutim, u Hrvatskoj je ta usluga još uvijek besplatna.

CouchsurfingBesplatna razmjena smještaja

Možda najdulje prisutan model ekonomije dijeljenja u Hrvatskoj je Couchsurfing, besplatna razmjena smještaja među korisnicima diljem svijeta. U Hrvatskoj je na platformi Couchsurfing registrirano oko 10 tisuća članova, najviše iz većih gradova i većinom žena. Web-stranica Couchsurfing pokrenuta je 2003. godine i postupno se pretvorila u zajednicu ljubitelja putovanja, koja danas ima više od šest milijuna korisnika. Na web-stranicama potražite što se nudi u mjestu koje želite posjetiti, odaberete jedan od smještaja, kontaktirate vlasnika i imate besplatan smještaj. Ono što se od vas očekuje je da uzvratite istom mjerom. Platforma najviše zarađuje na provjerama (član uplati određenu svotu novca i dobiva kôd koji unosi u svoj profil, čime potvrđuje svoj identitet i lokaciju). Glavni je izvor prihoda za Couchsurfing naplata potvrda, ali zarađuje i od premium usluga. Toni Espinoza, čelni čovjek Couchsurfinga, izjavio je da ta platforma zarađuje na povezivanju sa svim ostalim dionicima putničke industrije koji nude usluge prijevoza, posluživanja hrane, kreiranja sadržaja i koji zajedno kreiraju pakete za premium članove.

Solidarna razmjena  hraneVeć 15 grupa u Hrvatskoj

Iako u Hrvatskoj još nije razvijen model trenutačno popularnog foodsharinga, putem kojeg se višak hrane iz kućanstava dodjeljuje osobama nižega socijalnog statusa, već nekoliko godina hrana je u Hrvatskoj jedan od glavnih pokretača solidarne razmjene. Na društvenim mrežama korisnici se povezuju kako bi dogovorili dostavu poljoprivrednih proizvoda, razmjenu dobara i sl. Postoje već i etablirane udruge koje su zbog potražnje za ekološkom hranom okupile ekoproizvođače poput Malog placa na tavanu ili Parkticipacije, koja organizira male tržnice po kvartovima, na kojima svoje proizvode nude mala obiteljska gospodarstva koja inače imaju problema s plasmanom svojih proizvoda, najčešće zbog kompliciranog postupka dobivanja certifikata. U Hrvatskoj je taj pokret koji se zasniva na ideji solidarnosti između potrošača i proizvođača u tri godine doveo do osnivanja 15 grupa diljem Hrvatske, a svaka ima 50 do 100 članova.

Milo za drago Povratak trampe

Projekt Milo za drago, koji se financira iz Europskoga socijalnog fonda i državnog proračuna, podrazumijeva razmjenu robe i usluga bez novca (dobru staru robnu razmjenu). Svi koji kod kuće imaju viškove – od odjeće do knjiga – mogu ih donijeti na sajam Milo za drago, koji se svaki vikend održava u Zagrebu, a povremeno i u ostalim gradovima u Hrvatskoj. Nekoliko udruga koje sudjeluju u takvom modelu ekonomije dijeljenja, na čelu s Udrugom Hrvatske permakulture, osim sajmova organizira edukcije, izdaje priručnike i sl. Osim stvari razmjenjuju se iskustva i vještine pa su se tako grupi slobodne razmjene priključili i volonteri Nanbudo kluba Sunce, koji besplatno vode vježbanje za djecu.

Home Exchange Na razmjeni 60 tisuća kuća

Najpoznatiji globalni portal za zamjenu domova funkcionira na način da pronađete kuću koja vam se sviđa u mjestu u koje biste htjeli otići, kontaktirate vlasnika i ako je zainteresiran zamijenite se s njim za vikend, mjesec dana ili više, u isto vrijeme ili ljeto za zimu. Zamjena je besplatna, ali portalu se plaća članarina u iznosu od 39,99 kuna na mjesec. HomeExchange.com utemeljio je još 1992. godine Ed Kushins i danas je to najveći i najbrže rastući portal za zamjenu doma na internetu s više od 60 tisuća članova u 150 zemalja svijeta. Ujedno je Homeexchange jedna od najbrže rastućih privatnih kompanija u SAD-u. Do sada je ostvareno više od milijun zamjena, prošle godine njih 130 tisuća. Stranica je lokalizirana na 15 jezika.

AirbnbZimmer frei s najnižom provizijom

Iako se odmakao od ideje dijeljenja, razmjene i solidarnosti i funkcionira isključivo prema komercijalnom principu, Airbnb, platforma za iznajmljivanje privatnog smještaja, postao je jedan od globalnih primjera ekonomije dijeljenja, čija se vrijednost danas procjenjuje na 25,5 milijardi dolara. Na hrvatskom se tržištu Airbnb pojavio prije tri godine i odmah je zaradio simpatije privatnih iznajmljivača jer uzima najmanju proviziju na tržištu (tri posto) i ne zahtijeva nikakve ugovorne odnose. Na platformi Airbnba trenutačno izlistana je 51 tisuća objekata u Hrvatskoj (privatne kuće, apartmani, stanovi). Rast posjetitelja koji su lani bukirali smještaj u Hrvatskoj preko Airbnba iznosio je 175 posto (najviše s britanskog, njemačkog, francuskog i američkog tržišta), a porast rezervacija iz Hrvatske u inozemstvu iznosio je 133 posto. Od 10. prosinca Airbnb globalno proširuje jamstva za domaćine u iznosu od milijun dolara za svakog domaćina u svijetu, čime će automatski biti pokriveni i iznajmljivači u Hrvatskoj. Jamstvo za domaćine stvoreno je za pružanje podrške korisnicima u rijetkim slučajevima kad gosti počine štetu. Program je pokrenut 2011. godine, kao revolucionaran i prvi svoje vrste unutar ekonomije dijeljenja. A kako Airbnb zarađuje? Ubire proviziju i uživa u nekim zemljama fiskalnu slobodu ne plaćajući lokalno porez. 

UberNajkontroverzniji model

Tehnološka kompanija koja spaja vozače koji žele fleksibilno radno vrijeme i zaradu te korisnike koji žele jeftinu taksi-uslugu vjerojatno je najkontroverzniji model ekonomije dijeljenja, koji je na nekim europskim i svjetskim tržištima razljutio vlade i dobio zabranu djelovanja. Prije nešto više od mjesec dana Uber je stigao i u Hrvatsku, gdje nije dočekan ‘na nož’ kao u nekim drugim zemljama koje su se protivile tom modelu zbog neplaćanja lokalnog poreza i uništavanja lokalne taksi-konkurencije (Njemačka, Španjolska). Za sada Uber djeluje samo u Zagrebu, a već iduće godine mogao bi se proširiti na Dubrovnik i Split jer mu je kod hrvatskog tržišta najzanimljiviji upravo rast turističkog prometa. Loic Amado, koji je vodio projekt lansiranja Uberovog biznisa u Hrvatskoj, najavio je da će njihova taksi-usluga biti 20 do 25 posto jeftinija od one standardnih taksi-prijevoznika. Za razliku od nekih drugih država, u Zagrebu će za sada uslugu prijevoza nuditi isključivo licencirani taksi-prijevoznici, kojih je u Zagrebu 1360 i koji mogu u svakom trenutku postati korisnici Ubera, čiji poslovni model uključuje i 25 posto provizije. Uber je najavio da će u Hrvatskoj poslovati u skladu sa svim zakonima, uz plaćanje svih poreza.

Izvor: Toposophy, agencija zadestinacijski marketing

Ključni generatori rasta ekonomije dijeljenja

• Jeftin i efikasan wi-fi• Računalni sustavi u oblaku• Precizno određivanje geolokacija• Croudsourcing• Internet svega

Četiri najveća izazova ekonomije dijeljenja

• Neki su modeli ilegalni ili još uvijek zakonski neregulirani• Upitna je kontrola sigurnosti i kvalitete proizvoda/usluga• Za razliku od tradicionalnog sektora u kojem su zaposleni profesionalci, usluge u ekonomiji dijeljenja još su uvijek amaterske• Nedostatak standardiziranih sustava certificiranja