Čelnici MOL-a uputili su prijedlog buduće strateške suradnje hrvatskoj Vladi u kojoj traže izdvajanje Naftaplina te ‘odricanje‘ tržišta Slovenije i Srbije, piše Večernji list.
To je sukus prijedloga koji su čelnici te tvrtke prije nekoliko tjedana uputili hrvatskoj Vladi. U mađarskoj kompaniji to demantiraju, tvrdeći da je riječ samo o jednoj od ideja za unapređivanje Inina poslovanja, o kojima se raspravlja na sastancima MOL-a i Vlade.Temeljem ovog radikalnog prijedloga Ina i MOL jasno bi podijelili svoje poslovne zone interesa u regiji. Ina bi se koncentrirala na svoja dva glavna tržišta Hrvatsku i BiH, gdje bi od MOL-a preuzela njegove maloprodajne objekte – Tifon u Hrvatskoj te 50 posto Energopetrola u BiH. Uz to, Ina bi se razvijala i na tržištima Albanije, Crne Gore, Kosova i Makedonije. S druge strane, MOL bi otkupio Inine postaje u Sloveniji, pa hrvatska kompanija više ne bi poslovala u toj državi i u Srbiji. Ideju o izdvajanju 300 stručnjaka iz Naftaplina u vladi tumače kao cijepanje Ine, čime bi utjecaj države bio dodatno razvodnjen.– Nema šanse da na to pristanemo. Svi znaju da je istraživanje i razvoj Inin “forte” i najprofitabilniji dio. Izdvajanjem tog dijela Ina bi praktički prestala biti vertikalno orijentirana kompanija, a to bi vrlo brzo negativno utjecalo i na ostale sektore, poput rafinerija i maloprodajne mreže – rekao je Večernjakov izvor.Domokos Szollar, MOL-ov šef međunarodnih komunikacija, tvrdi da MOL-ov prijedlog ne treba tumačiti dramatično.– Što se tiče zajedničke kompanije, važno je napomenuti da se to odnosi samo na ljude, ali ne i na imovinu. Ideja je da se okrupni znanje i vještina, te tako poveća profit na razini grupe. Nema govora o padu utjecaja države kao dioničara, to se ne može ni provesti bez njezina pristanka – kaže Szollar.