Hrvatska mora reformirati obrazovni sustav i uskladiti ga s potrebama tržišta rada jer već dugo godina obrazujemo mlade ljude za burzu rada, upozorio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na današnjem okruglom stolu "Tržište rada i kriza".
Hrvatsko tržište rada obilježavaju niska aktivnost i zaposlenost s jedne, te visoka nezaposlenost s druge strane, a to se ne može početi rješavati bez povezivanja obrazovanja i gospodarstva.Zbog njihove neusklađenosti danas imamo preko 60.000 nezaposlenih mladih ljudi bez ijedne godine radnog iskustva, a to nije pošteno prema tim mladima i njihovim roditeljima, ali i državi koja ulaže znatna sredstva u njihovo obrazovanje, rekao je Mrsić.Kriza je pravi trenutak za pokretanje mjera koje će stvarati kadrove za tržište rada kako bi s vremenom došli do broja od dva milijuna zaposlenih (sada ih je 1,4 milijuna), a stopa zaposlenosti osoba između 20 i 64 godine starosti iznosila 75 posto, smatra ministar rada.Komentirajući kontroverze koje je izazvao novi Zakon o poticanju zapošljavanja, Mrsić je rekao kako je svjestan da je za mlade ljude koji će godinu dana raditi bez primanja u radni odnos naknada od 1600 kuna mala, te je najavio da će tu svotu, ako to u proračunu ikako bude moguće, iduće godine povećati.Najveći problem hrvatskog tržišta rada nije broj nezaposlenih nego njegova nepovoljna struktura, jer ima veliki broj dugotrajno nezaposlenih osoba - polovica nezaposlenih čeka na posao duže od godine dana, a trećina duže od dvije godine, upozorio je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.Pozitivno je što se u posljednje vrijeme povećao broj osoba koje sudjeluju u aktivnim mjerama politike zapošljavanja, no to nije dovoljno jer bi glavna zadaća politike zapošljavanja morala biti smanjenje broja dugotrajno nezaposlenih, kao i priljeva u dugotrajnu nezaposlenost, kaže Bejaković.Za to su pak potrebne promjene u sustavu obrazovanja budući da je temeljni problem u neusklađenosti znanja i vještina radne snage s potrebama tržišta rada, zbog čega su mnoge osobe koje završe na burzi rada nekonkurentne, istaknula je savjetnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Sanja Crnković Pozaić. Ona smatra da u okviru mjera za jačanje konkurentnosti radne snage treba uspostaviti sustav praćenja potreba gospodarstva i analizu budućih potreba tržišta rada.Danijel Nestić s Ekonomskog instituta zauzeo se za izmjene sustava minimalne plaće, kako bi se izbjeglo eksplicitno formuliranje mehanizma usklađivanja minimalne plaće u zakonu. Nije dobro da se minimalna plaća utvrđuje automatizmom, jer se na taj način ne može prilagođavati promjenama do kojih dolazi zbog krize i recesije, već bi to, kao i u većini zemalja, trebala određivati Vlada.Vlada bi trebala utvrđivati iznos minimalne plaće nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, jer Vlada vodi računa o interesima cijelog društva, dok sindikati i poslodavci zastupaju samo svoje partikularne interese, kaže Nestić.