Aktualno Poslovna scena Preporučeno

Muraplast je zbog direktiva o plastici skoro izvisio, a trgovci na vrećicama zarađuju više nego ikad

vrećicama

Osnovni problem plastike je što je ona dobra za sve. Kvalitetna je, jednostavna, čuva proizvode, produljuje im životni vijek te smanjuje troškove, napominje Davor Ujlaki, direktor i vlasnik Muraplasta iz Kotoribe, i dodaje kako su veći problem zahtjevi industrije koja se koristi plastičnom ambalažom. Industrija tako traži da plastična ambalaža ima veća tzv. barijerna svojstva zbog proizvoda koji se u njoj plasiraju, a zbog čega je sve teže reciklirati takvu plastiku, pogotovo u zemljama gdje se otpadom ne gospodari dobro.

– EU je dala dovoljno vremena industriji plastike i zemljama EU da sa svojim sustavom gospodarenja otpadom ponude kvalitetna rješenja za reciklažu plastike. No to je izostalo, industrija se poigrala s biorazgradivom plastikom, što u konačnici za okoliš ima veće štete nego koristi, i sitnim marketinškim akcijama kao što je skupljanje otpada iz mora jednom malom barkom. Zato je EU rekla dosta i postrožila upotrebu plastike, kao i svojstva koja ona mora imati i industrija plastike tek je sada shvatila ozbiljnost i radi na stvaranju novih rješenja. Industrija će se prilagoditi, ali upotreba plastike nastavit će rasti – ističe Ujlaki.

Ne priča on bezveze, promjene koje nameće EU na njegovu su tvrtku itekako utjecale.

Muraplast je bio jedan od najpoznatijih hrvatskih proizvođača plastičnih vrećica. Proizvodio je najviše deblje višekratne vrećice za trgovačke lance, koje su se mahom dijelile besplatno, a kasnije su se i naplaćivale. Poznavajući naše hrvatske navade kružne ekonomije u domaćinstvima, rijetko je tko bacao takve vrećice. Svaka kuća koja drži do sebe ima vrećicu u kojoj je pregršt drugih vrećica koje se ili nanovo upotrebljavaju za raznorazne potrebe ili u najgoroj varijanti služe kao vrećice za komunalni otpad. Najvažnije je da je vrećica što izdržljivija, a Muraplastove su bile baš takve.

Da je najveći problem u gospodarenju plastičnim otpadom plastična ambalaža, potvrđuju i komunalna poduzeća koja plastiku prikupljaju, sortiraju i selektiraju za daljnju reciklažu. Nije svaka jednako iskoristiva u reciklaži, a ako je riječ o ambalaži u kojoj je bila hrana, najčešće je i kontamirana i puna plijesni. Uz to, u kontejnerima plastike nerijetko završi i ono što po nikakvoj logici tamo ne bi smjelo biti. Mrtve ovce, zmije, pištolji

A onda su se počele naplaćivati, upotrebljavaju se one koje se rade u inozemstvu od recikliranog materijala i Muraplast je tu izvisio.

Najbolje su u cijeloj priči prošli trgovci, koji na vrećicama zarađuju više nego ikad jer su reciklirane vrećice u nabavci jeftinije od prodajne cijene vrećice u trgovini.

Muraplast je zbog tog smanjio proizvodnju tog proizvoda za 60 posto, sa 6500 na 2500 tona, pa je morao čak i prodati dvije linije za proizvodnju plastičnih vrećica. No, srećom, nije to bio kraj Muraplasta, već početak diverzifikacije – kupio je i instalirao liniju za proizvodnju papirnatih vrećica, za kojima vlada ogromna potražnja iz inozemstva, i tu dosegao proizvodnju od 5000 tona.

– Sve slobodne kapacitete u plastici, proizvodnju polietilenskog filma i tisak preusmjerili smo u proizvodnju ambalaže za industriju, prilagodili smo se tržištu i dali što kupci žele. Rezultat je dodatni rast i profitabilnost –​ istaknuo je Ujlaki.

Sve o tome kako se hrvatske tvrtke prilagođavaju europskoj borbi protiv plastike pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.

Komentari